Novim brojem “Srpskog pregleda” Centar za srpske studije obilježio pet godina rada: Posvećeni čuvanju nacionalne misli i identiteta
BANjALUKA - Novim, desetim brojem časopisa za filologiju, filosofiju, nauku i umjetnost “Srpski pregled”, koji je nedavno objavljen, Centar za srpske studije iz Banjaluke obilježio je petogodišnjicu uspješnog rada.
Prvi broj ovog glasila bila je i prva publikacija koju je objavio centar, a kako je za “Glas Srpske” rekao Duško Pevulja, profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci i glavni urednik “Srpskog pregleda”, dosadašnjim radom premašili su prvobitno zamišljene ciljeve i obim rada.
- Objavili smo preko 50 publikacija, uključujući i deset brojeva “Srpskog pregleda”. Riječ je o važnim i vrijednim knjigama kojima smo bilježili godišnjice naših istaknutih, a nepravedno zaboravljenih pisaca, kao što su Ljubomir Nedić, Sava Mrkalj i Svetozar Ćorović - istakao je on.
Naglasio je da je prvi put na savremenom srpskom jeziku, objavljen i prvi srpski književni časopis “Slaveno-srpski magazin”, te izbor iz djela Vase Živkovića, Gavrila Stefanovića Venclovića, Nikanora Grujića i Slobodana Jovanovića.
- “Srpsku knjigu” Stojana Novakovića objavili smo prošle godine, jer se navršilo 120 godina od njenog pojavljivanja, ali i zato što je Novaković u ovom djelu govorio o tome koliko je srpski duhovni prostor neuvezan, nejedinstven, pokazujući to na primjeru srpske knjige, koja teško dospijeva do svojih srpskih čitalaca, koji su krajem 19. vijeka živjeli u sedam različitih država - ispričao je Pevulja.
Dodao je da je objavljen i tematski zbornik koji je posvećen istaknutom savremenom srpskom pjesniku Gojku Đogu.
- Važan dio izdavačke koncepcije Centra za srpske studije je štampanje knjiga savremenih srpskih pjesnika. Do sada smo objavili pjesničke zbirke Đorđa Sladoja, Zdravka Miovčića i Zorana Kostića - naveo je Pevulja.
S obzirom na to da je objavljen novi broj “Srpskog pregleda” on je istakao da je ovaj list koncipiran kao nacionalno i saborno glasilo.
- Uvijek ističemo nacionalni karakter našeg glasila, srpski filološki program i na njemu zasnovanu srpsku nacionalnu misao koju zastupamo. Trudili smo se da donosimo priloge autora sa bivšeg jugoslovenskog prostora - kazao je Pevulja.
Istakao je da sljedeće godine namjeravaju da deset portreta savremenih srpskih pjesnika o kojima je pisano u rubrici “Profil” planiraju da objedine u jednoj knjizi, vanrednom broju “Srpskog pregleda”, kao njegovu malu antologiju. Prema njegovim riječima u prvom dijelu novog broja “Srpskog pregleda” objavljeni su tekstovi o Srbima u BiH, o terminima Bošnjanin i Bošnjak, te o crnogorskoj identitetskoj zagoneci, o doseljavanju i životu Srba u Sloveniji, ali i literarno intoniran prilog o Srbima u Makedoniji.
- Tim prilozima želimo da nenametljivo otvorimo argumentovanu raspravu o srpskom nacionalnom identitetu, njegovim regionalnim posebnostima i kulturnim slojevitostima. Smišljeno to aktuelizujemo jer smo svjedoci procesa koji traju više od tri vijeka, a kao da su ubrzani u našem vremenu, da se od svake posebnosti načini novi identitet na štetu srpske etničke supstance i da se od svake jezičke posebnosti sačini novi jezik, navodno novi, principom preimenovanja srpskog - istakao je Pevulja i dodao je da tome svojim ćutanjem doprinosi srpska filologija.
Kako je kazao od naše politike, koja nije ni nacionalna ni odgovorna, odavno niko ozbiljan ništa i ne očekuje.
- Radove o ovoj temi u uvodnom bloku “Srpskog pregleda” objavljuju Zorica Nikitović, Veselin Matović, Nikola Milovančev i Milutin Stančić. Žanrovski i tematski različite priloge objavljuju i Matija Bećković, Milovan Danojlić, Đorđo Sladoje, Anđelko Anušić, Ranko Popović i drugi značajni stvaraoci. Posebno ističemo lijep tekst Vojislava Koštunice o blaženopočivšem patrijarhu Pavlu - rekao je on.
Istakao je da je Centar za srpske studije do sada upriličio i tridesetak promocija, tribina, izložbi i predavanja.
- Nedavno smo predstavili rad Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, i njihovu izdavačku djelatnost, otvorili izložbu “Tako su govorili naši preci”. U Banjaluci smo osnovali povjereništvo Srpske književne zadruge koja sljedeće godine obilježava 130 godina uspješnog rada, što ćemo obilježiti u našem gradu - naveo je Pevulja.
Kazao je da će ugostiti sunarodnike iz Makedonije i Slovenije predstaviti njihov rad, te dogovoriti zajednička izdanja i djelatnost. Ove godine, u suizdavaštvu sa SKZ objavili su knjigu prof. Ranka Popovića “Očitavanje duše”.
Izdanja
Pevulja je istakao da je u štampi knjiga Đorđa Natoševića “Zašto naš narod propada”, zbornik “Tihomir Ostojić: prosvjetitelj i istoričar književnosti”, monografija Justina Popovića “Filosofija i religija kod Dostojevskog”.
- Kao reprezentativno izdanje, možda najvažnije koje smo objavili za ovih pet godina, najavljujem, prvu istoriju srpske književnosti koju je srpski autor napisao na srpskom jeziku. Riječ je o “Istoriji srpske književnosti” Stojana Novakovića, koja je prvi put štampana prije 150 godina i na našu žalost i sramotu do danas nije preštampana - rekao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
