Novi zakon prilika za osnivanje teatra
Bijeljina - Kao što je najavljeno u utorak u Narodnom pozorištu RS gdje je održana prva javna rasprava o nacrtu zakona o pozorišnoj djelatnosti u RS, razgovori na temu izmjene nacrta su se nastavili u Bijeljini, gdje nije ni približno bilo burno kao u Banjaluci.
Jedan od glavnih razloga za mali odziv umjetnika iz Bijeljine na javnu raspravu održanu juče u bijeljinskom Centru za kulturu je taj što u ovom gradu nema pozorišta.
Glumica Danka Žugić smatra da je procedura u novom zakonu o osnivanju pozorišta pri nekim drugim ustanovama dobra za Bijeljinu.
- U zakonu je dobro što ima prostora za osnivanje novih jedinica pozorišta, posebno što u Semberiji od rata pa naovamo ne postoji pozorište - rekla je Žugićeva.
Istakla je da u Bijeljini ima desetak glumaca sa završenom akademijom koji se sami snalaze.
- Ova procedura je dobra prilika da se riješe naši problemi koje imamo prethodnih deset godina. Akademija obrazuje diplomirane glumce i reditelje, a mi nemamo prostor gdje bismo radili i gdje bismo se bavili svojom djelatnošću, ako izuzmemo naše samoinicijativne projekte koji su neka vrsta entuzijazma i preživljavanja u profesiji - rekla je Žugićeva.
Za glumca Ivana Petrovića dobra je informacija što sada postoje dobre zakonske osnove za osnivanje pozorišta.
- Čitajući nacrt dobro je što recimo pozorište može biti podstanar nekoj drugoj ustanovi kulture, što do sada nije bio slučaj. To nam olakšava osnivanje pozorišta u Bijeljini - zaključio je ovaj glumac.
Inače, u Bijeljini već desetak godina postoji Akademija za audio-vizuelnu umjetnost. Do sada je veliki broj glumaca diplomirao. Nakon diplome uglavnom su nezaposleni i nalaze se na Birou za zapošljavanje. Godinama unazad postojale su razne inicijative za osnivanje pozorišta, ali to se još uvijek nije dogodilo, a koliko su Bijeljinci željni pozorišne umjetnosti potvrđuje podatak da je svaka gostujuća predstava rasprodata unaprijed.
Već je svima poznato da je nacrt zakona o pozorišnoj djelatnosti u RS prošao skupštinsku proceduru i da je upućen u javnu raspravu, kako bi se pozorišni radnici informisali o novinama u predloženom tekstu.
Pozorišna struka je od velikog značaja za Republiku Srpsku, poručuju iz resornog ministarstva.
- Radna grupa je radila zakon, nakon čega je on morao proći određenu proceduru u skladu sa zakonskom regulativom. Nakon toga tekst je javnosti putem sajta ministarstva kulture bio dostupan od trećeg do 19. novembra. Međutim, nažalost tada ni jedna primjedba nije došla na našu adresu - rekla je na raspravi u Bijeljini Milica Kotur pomoćnik ministra kulture u Vladi RS.
Ona je istakla da su se tek sada pojavile određene primjedbe na predloženi test zakona.
- Kada je bila rasprava u Narodnoj skupštini RS svega se pet poslanika javilo za raspravu, međutim, on je u javnosti izazvao veliku polemiku jer su pozorišni radnici dali vrlo konkretne primjedbe.
- Jedna od primjedbi bila je na član 13, stav 3, gdje se navodi da predstave ne smiju biti uvredljivog i diskriminatorskog karaktera, kao i na član 25 u kojem je navedeno da umjetnički direktor mora imati 20 godina radnog staža u struci - rekla je Koturova.
Decentralizacija kulture
Prema riječima Milice Kotur postoje i brojne pogodnosti u novom zakonu, koje su posebno važne za sredine poput Bijeljine koja nema pozorište.
- Ovaj zakon je značajan za decentralizaciju manjih sredina kao što je Bijeljina, kako bi se otvorila pozorišta ali i stvorile nove pozorišne grupe, rekla je Koturova. Ovim novim zakonom sada se omogućava da se npr. u okviru Doma kulture može osnovati pozorište i pozorišna scena, što do sada nije bio slučaj - istakla je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
