Njegoš življi danas nego juče

Aleksandra Madžar
Njegoš življi danas nego juče

Banjaluka - Okrugli sto u čast velikana srpske književnosti “Dvjesta godina od Njegoševog rođenja”, koji je održan na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske, okupio je akademike i intelektualce koji su ukazali na značaj Petra Drugog Petrovića Njegoša.

Ovaj važan događaj u godini jubileja, koji je održan u petak u Banjaluci, svojom besjedom “Može li 'istraga predaka' nauditi Njegošu” otvorio je akademik i književnik Rajko Petrov Nogo.

- Vladika Petar Drugi Petrović Njegoš, “duhom čitav jedan svet, a telom i rangom vladar samodržac, živeo je i umro bez ijedne zasićenosti. Mirio se sa svojim teškim dužnostima, izvršavao svoja opasna prava, nosio svoju tragediju slobode radi, a uprkos sreći i pravdi”, pisala je Isidora Sekulić - podsjetio je Nogo.

A kao odgovor na postavljeno pitanje u samom naslovu besjede, istakao je da “istraga predaka” ne može nauditi Njegošu.

- Sam i zazidan, jači je od svojih ništitelja i življi danas nego juče. Ovaj je slobodar “sam sobom opasao koliko je dala pesnička snaga sveg srpskog naroda”. Pa i malo više. Nisam jedini koji se, posle referenduma u Crnoj Gori, utešio kada je video da se Lovćen nije pomakao. Sa lovćenskih visina Njegoš će nas trajno bodriti i postiđivati - istakao je Nogo.

Potpredsjednik Akademija nauke i umjetnosti RS Ljubomir Zuković, koji je govorio o Njegoševom shvatanju poezije i  načinu na koji je on gledao na to “zanimanje”, naglasio je da je ovaj okrugli sto veoma srećan trenutak za Akademiju.

Podsjetio je da se ove godine zaboravilo na još jedan veliki jubilej, jer se navršava devet vijekova od rođenja Stefana Nemanje, rodonačelnika svetorodne dinastije.

- Ovaj skup pokazuje da nemamo mi Njegoša, nego da i Njegoš ima nas. Njegoš je jasno najveće ime naše književnosti, bibliografija njemu posvećena u zemlji i svetu već broji 17.000 jedinica. To je dovoljno da se podsetimo o kakvom piscu se radi - istakao je akademik Slobodan Remetić.

Zbornik

- Rezultat ovog naučnog skupa, na kojem su šest redovnih članova Akademije nauka i umjetnosti RS iz svog ugla osvetlili delo velikog pesnika, biće zbornik radova. To će biti veliki zajednički zbornik Matice srpske iz Novog Sara i dvije akademije, iz Beograda i Banjaluke. Nadam se da ćemo sledeće godine biti u prilici da razgovaramo o njegovom sadržaju - kazao je Slobodan Remetić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana