Neprolazni aforizam Vaska Pope
Beograd - Jedan od začetnika poslijeratnog modernizma, srpski pjesnik čiji se poetski izraz ogleda u jezgrovitom aforizmu i poslovici, Vasko Popa napustio nas je prije 25 godina, a iza sebe je ostavio djelo neprolazne vrijednosti.
Pojava Pope u poslijeratnoj srpskoj poeziji označava snažan preokret u odnosu na poetsko stvaralaštvo njegovih savremenika.
Jezik Pope je sažet i lapidaran. On piše kratke stihove bez rime i interpunkcije, koji su bliski metrici srpske narodne poezije. Za života je objavio osam knjiga poezije koje su činile krug i nose svoje znamenje.
Prve pjesme objavljuje u listovima "Književne novine" i "Borba". Njegova prva zbirka pjesama "Kora" (1953) uz "87 pesama" Miodraga Pavlovića smatra se početkom srpske poslijeratne moderne poezije. Ta knjiga je pokrenula rasprave književne javnosti i ostavila veliki uticaj na mlađe naraštaje pjesnika.
Poslije "Kore", Popa je objavio sljedeće zbirke pjesama: "Nepočin-polje" (1956), "Sporedno nebo" (1968), "Uspravna zemlja" (1972), "Vučja so" (1975), "Kuća nasred druma" (1975), "Živo meso" (1975), "Rez" (1981), kao i ciklus pjesama "Mala kutija" (1984), dio buduće zbirke "Gvozdeni sad" koju nikad nije dovršio.
Od 1954. do 1979. godine radio je kao urednik u izdavačkoj kući "Nolit" u Beogradu. Slaganjem usmenog nasljeđa, igara i zagonetki Popa je stvorio poseban pjesnički jezik moderne srpske poezije.
Jedan je od najprevođenijih jugoslovenskih pjesnika, a i sam je prevodio sa francuskog jezika. U Vršcu 29. maja 1972. godine osnovao je Književnu opštinu Vršac (KOV) i pokrenuo neobičnu biblioteku na dopisnicama, nazvanu "Slobodno lišće". Iste godine izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti. Jedan je od osnivača Vojvođanske akademije nauka i umetnosti (14.12.1979) u Novom Sadu.
Umro je u Beogradu 5. januara 1991. godine i sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.
Poslije smrti u njegovoj zaostavštini pronađena je nedovršena knjiga pjesama "Gvozdeni sad", zatim nezavršena cjelina "Lepa varoš V", kao i krug od pet pjesama pod zajedničkim naslovom "Ludi Lala".
Iz zaostavštine potiče još i 19 pjesama, kao i knjiga zapisa o umjetnosti i umjetnicima "Kalem". Godine 2002. u izdanju KOV Vršac izašla je knjiga "Rumunske i druge pesme" gdje su prvi put objavljene neke pjesme iz Popine zaostavštine koje je on još u mladosti pisao.
Nagrade
Vasko Popa je prvi dobitnik "Brankove nagrade" za poeziju, ustanovljene u Sremskim Karlovcima u spomen na Branka Radičevića. Godine 1957. dobija "Zmajevu nagradu", 1968. Austrijsku državnu nagradu za evropsku literaturu, 1976. nagradu za poeziju "Branko Miljković", 1978. dodjeljuje mu se nagrada AVNOJ-a, a 1983. književna nagrada "Skender Kulenović". Njemu u čast ustanovljena je nagrada "Vasko Popa".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
