Muzej nudi 10 miliona dolara za informaciju o pljačkašima: Misterija duga 32 godine
Najveća svjetska pljačka umjetničkih djela dogodila se u Muzeju Izabele Stjuart Gardner u Bostonu u ranim jutarnjim satima 18. marta 1990.
Iako to nije bio ni djelić najverovatno vrijedne kolekcije koje ovaj muzej posjeduje, ukradeno je ukupno 13 umjetničkih djela koja su procijenjena na 500 miliona dolara. Nije loše s obzirom na to da je pljačka trajala 81 minut i da su je izvela samo dva čovjeka.
Naime, u Bostonskom muzeju Izabele Stjuart Gardner koristili su zastarele sisteme za nadzor i kao čuvare angažovali ljude kojima to uopšte nije bila primarna profesija. Na sve to, u noćnoj smjeni bilo ih je samo dvojica od kojih je te noći jednom od njih bio prvi dan na poslu.
Greška od 500 miliona dolara
Dva muškarca obučena kao policajci ušla su u muzej (što je protivno bezbednosnom protokolu) i usljedila je istorijska pljačka. Čak i tada, da čuvar nije pritisnuo dugme i omogućio lopovima da uđu u muzej pre nego što je provjerio njihove značke, pljačka se nikada ne bi dogodila. Ali jeste!
Kasno uveče 18. marta, dvojica lopova su prevarila mlade čuvare na dužnosti - 23-godišnjeg Rika Abata i 25-godišnjeg Rendi Hestanda, da ih puste u muzej. Obučeni u ukradene policijske uniforme, provalnici su se pretvarali da su policajci koji su došli da provjere da li je u muzeju sve u redu jer je neko prijavio buku. Kako je to bila noć kada se slavio Dan Svetog Patrika čuvarima se ovo učinilo kao validno objašnjenje.
Kada su ušli, kriminalci su savladali nesrećne čuvare, onesposobili sigurnosne kamere i prionuli na posao uklanjanja dragocjenih umjetničkih djela iz njihovih okvira.
"Gospodo, ovo je pljačka", objavili su žrtvama vezujući ih za cev radijatora i radni sto u podrumu muzeja.
Odnijeli remek-djela, ali ne i najskuplju sliku u muzeju
Lopovi su u dva navrata odlazili do automobila i pakovali platna. Iz muzeja su otišli u 02:45 tačno 81 minut nakon što je pljačka počela. Noćni čuvari, sa ustima zalepljenim ljepljivom trakom, ostali su zarobljeni u podrumu sve dok ih policija, koju je pozvala sledeća smena nakon što je stigla u muzej, nije pronašla oko 8:15 ujutro.
Lopovi su tražili neka od najvećih blaga muzeja, uključujuči "Hrista u oluji na Galilejskom jezeru", jedini poznati morski pejzaž koji je naslikao Rembrandt, "Damu i gospodina u crnom" od istog autora, kao i "Koncert" Johanesa Vermera, jednu od tek desetina slika holandskog majstora koje su preživele do danas.
Bizarno, provalnici su pokušali da uklone zastavu Napoleonove carske garde iz njenog okvira, ali nisu uspeli, već su se zadovoljili time što su uzeli bronzani vrh u obliku orla. Još čudnije, počinioci su netaknuto ostavili vjerovatno najskuplje djelo u muzeju - Ticijanovo “Silovanje Evrope” koje je visilo u galeriji na trećem spratu.
Naizgled nasumični izbor ukradenih djela već decenijama zbunjuje vlasti i novinare.
"Ono što i dalje zbunjuje one koji istražuju misteriju Gardnera je to što se čini da nijedan motiv ili obrazac nije moguće uočiti i nakon hiljada stranica dokaza prikupljenih u proteklih 15 godina. Da li su djela uzeta iz ljubavi, zbog novca, otkupa, slave, trampe? Ili zamršene kombinacije svega toga?", zapisao je 2005. Robert M. Pul iz magazina Smithsonian.
Danas, posjetioci mogu da posjete muzej ili krenu u virtuelni obilazak i vide šta su lopovi ostavili za sobom - prazne okvire koji sablasno vise na zidovima kao podsjetnik na gubitak.
FBI je imao osumnjičene, ali djela nikada nisu pronađena
FBI je 2013. objavio da je identifikovao dvojicu lopova. 2015. otkrili i imena svojih primarnih osumnjičenih - Džordža Rajsfeldera i Leonarda Di Muzija, dvojice saradnika pokojnog mafijaškog bosa Karmela Merlina. Obojica su ličili na policijske skice kriminalaca i umrli su u roku od godinu dana nakon pljačke.
Istražitelji su takođe rekli da sumnjaju da su umjetnička djela preko mreže organizovanog kriminala transportovana u Konektikat i region Filadelfije gdje su lopovi bezuspješno pokušali da ih prodaju na crnom tržištu. Međutim, nakon toga, trag se gubi.
Vlasti su u početku bile sumnjičave prema dvojici mladih stražara koji su bili na dužnosti te noći. Abath, hipi i rok gitarista, bio je redovan u noćnoj smjeni. Kako zločini ove prirode obično zahtjevaju unutrašnji izvor, bio je visoko na listi mogućih zavjerenika.
Abat je, sa svoje strane, uvijek negirao bilo kakvu ulogu u pljački.
"Bio sam samo običan hipik, a sledećeg dana sam bio na svačijem radaru zbog najveće umjetničke pljačke u istoriji", rekao je u jednom intervjuu 2015. godine.
Te godine Abathova uloga u pljački ponovo je bila pod lupom jer je kancelarija tužioca Sjedinjenih Država u Masačusetsu objavila rijedak video snimak bezbednosne kamere. Na zrnastim snimcima se vidi kako Abat, koji je bio na straži tokom dana 17. marta, otvara ista bočna vrata koja su koristili lopovi i pušta unutra neidentifikovanog muškarca u kaputu do struka i podignutom kragnom.
Velikih i malih teorija ima na pretek
Kako prenosi Gardijan, tokom godina su se pojavile desetine teorija koje se kreću od konspirativnih do vjerodostojnih. Većina ljudi, uključujući FBI, tvrde da su ukradena dela putovali kroz mrežu organizovanog kriminala u Bostonu.
Većina je danas manje zainteresovana da objasni to kako je pljačka izvedena, a više na to - gde su dela danas.
Visoko na listi osumljičenih je Bob Donati, mafijaš koji je možda organizovao krađu sa kolegom kriminalcem Robertom (Bobijem) Guarenteom kako bi djelima ucjenjivao policiju da svog prijatelja Vinsenta Ferare izvuče iz zatvora. Policija nije komentarisala da li je ikada primila ovakav zahtev, a i Donati i Guarente su sada mrtvi.
Drugi bivši mafijaš, Robert Gentile, dugo je tvrdio da je nevin uprkos mnoštvu dokaza koji ukazuju na njegovu umiješanost u zločin. Ovaj osamdesetogodišnjak je pušten iz zatvora 2019. nakon što je odležao 54 mjeseca po nepovezanoj optužbi. Bio je jedina živa osoba koja iz prve ruke možda nešto zna o pljački iz 1990. ali je i on preminuo sredinom 2021.
Neke teorije prilično su lude, uključujući onu da su pripadnici Vojske Republike Irske (IRA) bili umiješani u zločin.
Ako imate informacije o pljački, možete da se obogatite!
Muzej nudi nagradu od 10 miliona dolara svakome ko pruži informacije koje bi dovele do bezbjednog vraćanja ukradenih dejla. Pojedinci čije informacije dovedu do restitucije nekih, ali ne svih radova dobiće djelimičnu nagradu. Svako ko pomogne u vraćanju vrha Napoleonovog orla dobiće posebnu nagradu od 100.000 dolara.
Prema navodima Tajmsa, čak i neko umiješan u samu krađu može da se javi jer je nastupila zastarjelost krivičnog djela.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
