Mokranjac živi u svojim djelima
Niz manifestacija na septembarskom repertoaru institucija kulture bio je posvećen obilježavanju stogodišnjice od smrti čuvenog srpskog kompozitora i muzičkog pedagoga Stevana Stojanovića Mokranjca koji je umro 28. septembra 1914. godine.
Njegov odlazak bio je veliki gubitak za srpsku kulturu i narod, ali su iza njega zauvijek ostala brojna djela koja su obilježila muzičku istoriju Srba.
Bio je horovođa Beogradskog pjevačkog društva i član Srpske kraljevske akademije. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otadžbinu osnovao je Srpsku muzičku školu i Beogradski gudački kvartet.
Njegove kompozicije odlikuje izvanredan, umnogome neprevaziđen, smisao za umjetničku obradu narodnih pjesama, pri čemu su rukoveti vrhunski domet naše muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo među najistaknutijim djelima cjelokupnog pravoslavnog bogosluženja. Napisao je i više muzikoloških studija.
Njegova najpoznatija djela su petnaest "Rukoveti", "Primorski napevi", "Kozar", solo pesma "Lem-Edim", scenska muzika za "Ivkovu slavu", crkvena muzika "Opelo", "Akatist Bogorodici", "Liturgija".
- Obilježavanje stotinu godina od smrti Stevana Stojanovića Mokranjca, jedinstvena je prilika da se na dostojanstven način iskaže poštovanje i zahvalnost nesumnjivo najznačajnijoj ličnosti srpske muzičke istorije. Veoma je značajno što su se i brojni umjetnički kolektivi u Srpskoj uključili u obilježavanje ovog značajnog jubileja srpske kulture i umjetnosti - rekao je kompozitor Mladen Matović.
Sintetizujući sva prethodna iskustva srpskih kompozitora na izgradnji nacionalnog stila, kako je istakao, upravo je Mokranjac bio taj koji je uspio da postavi temelje budućeg razvoja srpske muzike.
- Pored izuzetnog opusa vokalne svjetovne i duhovne muzike, uvijek trebamo imati na umu da je Mokranjac dao i značajan doprinos u razvoju etnomuzikologije i savremene muzičke pedagogije u Srbiji - kaže Matović.
Veoma je važno napomenuti, kako je rekao da je kroz svoje stvaralaštvo Mokranjac ukazao na jedinstven put spajanja izražajnog i sadržajnog bogatstva tradicionalne narodne muzike sa evropskim umjetničkim iskustvom.
- Nisam siguran koliko smo kao društvo svjesni onoga što nam je ostalo iza ovog velikana i nadam se da ćemo u budućnosti imati snage i pameti da čuvamo sjećanje na sve one koji su svojim radom i djelovanjem učinili da danas budemo to što jesmo - naglasio je Matović.
Neizbrisivog traga i velikog bogatstva koje je stvorio Mokranjac svjestan je i student Odsjeka za kompoziciju na akademiji umjetnosti u Banjaluci, David Mastikosa.
- Srbija je imala tu sreću da ima muzičku gromadu kakva je Stevan Stojanović Mokranjac koji je nakon stečenog znanja u inostranstvu ipak odlučio da služi svojoj zemlji. Njegova zaostavština je nešto na šta građani Srbije treba da su ponosni. Mokranjac i dalje živi i ima određene uticaje i mali broj horova može da odoli pa da ne uvrsti neku njegovu rukovet na repertoar - naglasio je Mastikosa.
Podsjetio je da je ovaj kompozitor dokaz kako kvalitet može da preživi sve filtere istorije i da se isprofiliše kao nešto čvrsto i postojano u prostoru i vremenu.
- Svim mladim kompozitorima zadao je visoke kriterijume pri pisanju horske muzike a ujedno i ostavio mnogo muzike, iz koje će da uče, u amanet. Svakako bih izdvojio "Liturgiju Svetog Jovana Zlatoustog" kao djelo koje mnogo cijenim i ujedno mi je i najdraže - kazao je mladi kompozitor.
"Jedinstvo"
Mješoviti hor Srpskog pjevačkog društva "Jedinstvo", povodom stogodišnjice smrti velikog srpskog kompozitora održao je koncert u Banskom dvoru Kulturnom centru još u junu. Dirigent ovog hora Nemanja Savić podsjetio je da je Mokranjac bio najistaknutija ličnost srpske muzike na prelazu iz 19. u 20. vijek.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
