Mario Ćulum, dramaturg i profesor, za “Glas Srpske”: Sve nas vodi sveti poziv da stvaramo

Ovako je razgovor za “Glas Srpske” započeo dramaturg i profesor na Akademiji umjetnosti u Banjaluci Mario Ćulum, osvrćući se na jubilej Akademije umjetnosti koja ove godine obilježava 25 godina postojanja.

- Kada se osvrnem unazad mogu da sagledam šta se sve promijenilo za ovih 25 godina u kulturnom i umjetničkom životu Srpske jer sam prvo bio student Akademije umjetnosti, a danas sam predavač i obavljam dužnost prodekana za nastavu, tako da imam uvid u sva tri studijska programa. Akademija umjetnosti se sastoji od studijskog programa likovnih umjetnosti, dramskih umjetnosti i muzičke umjetnosti - dodaje Ćulum.

GLAS: Šta je sve Akademija donijela umjetničkom svijetu Srpske?

ĆULUM: Naši nastavnici i studenti nose repertoar pozorišnih kuća u Republici Srpskoj i regionu, njihovi radovi i instalacije krase zidove galerija i izložbenih salona širom svijeta, a koncertne dvorane su ispunjene muzičkim programima i nastupima naših bivših i sadašnjih studenata. Akademija umjetnosti je nastala na inicijativu, prije svega, ljudi iz svijeta dramskih umjetnosti. Zatim su se priključile i kolege sa likovnih i muzičke umjetnosti. U nacionalnom teatru do osnivanja Akademije broj školovanih glumaca je bio zanemarljiv. Na Radio televiziji Republike Srpske nije postojao školovan kadar, ni snimatelja, ni montažera, ni realizatora osim ljudi koji su došli sa prijeratne Televizije Sarajevo. Mnoge nacionalne i istorijske teme nisu bile obrađene, ni u pozorištu, ni na filmu. Postojao je prazan prostor koji je osnivanje Akademije umjetnosti ispunilo i pokazalo da je ta plemenita inicijativa bila opravdana.  

GLAS: Njeno osnivanje je u stvari donijelo promjene i neku vrstu preporoda ovdje.

ĆULUM: Najviše se osjetio procvat u Narodnom pozorištu Republike Srpske i Dječijem pozorištu Republike Srpske. Bivši studenti Akademije umjetnosti danas su prvaci pozorišta. Studenti FTV smjera ravnopravno sa kolegama u regionu učestvuju u stvaranju televizijskih serija i igranih i dokumentarnih filmova. Ne postoji filmski festival u okruženju na kojem neko od naših studenata nije dobio nagradu. Studij produkcije smo započeli 2013/2014. godine. Do sada su završile dvije generacije diplomiranih producenata. Njihov rad se osjeti i u pozorištu, i na filmu i na televiziji. Pogotovo je značajan doprinos unapređenju filmske industrije i osnivanje Audio-vizuelnog centra Republike Srpske gdje je zalaganje bivših studenata smjera za produkciju značajno, bilo da su zaposleni u centru ili su korisnici njegovih usluga. Akademija umjetnosti je ljepši dio Univerziteta u Banjaluci, a studenti i nastavnici Akademije čine ljepšim život svih građanki i građana Republike Srpske.

GLAS: S obzirom na to da predajete mladim ljudima, koji iz godine u godinu donose svoju ljubav prema glumi, pozorištu i filmu, kako posmatrate taj studentski svijet ovog trenutka? Kakve promjene donose nove generacije, šta uočavate u njihovom odnosu prema tom glumačkom svijetu i onome što oni donose u taj svijet?

ĆULUM: Svaka nova generacija donosi svoja interesovanja, ali ono što je svima zajedničko je ljubav prema umjetnosti i samo je način izražavanja te ljubavi drugačiji iz generacije u generaciju. Mijenja se forma, jezik, simboli. Mladi ljudi pronalaze nove načine da dođu do krajnjeg konzumenta njihove umjetnosti, da predstave svoj rad i sebe svijetu koji ih okružuju. To nisu više samozatajni umjetnici, oni koriste prednosti društvenih mreža i nove tehnologije, bilo da ih uključuju u svoje umjetničke kreacije ili za plasiranje umjetničkih djela. U skladu sa duhom vremena na Akademiji umjetnosti smo inovirali postojeće studijske programe i uvodili nove smjerove poput animiranog filma i intermedijalne umjetnosti. Osluškujemo potrebe društva u kojem živimo. U toku je i akreditacija smjera za snimanje i dizajn zvuka. Trud i rad se osjetio i ove godine jer smo imali 30 odsto više prijava nego prethodne godine, na 121 mjesto raspisano konkursom bilo je 166 prijava.

GLAS: Kao dramaturgu šta Vam je posebno značajno da prenesete drugim studentima? I šta biste rekli da je neko Vaše najvažnije usmjerenje u tom smislu, šta biste voljeli da realizujete, a još niste?

ĆULUM: Svako ko upiše bilo koji umjetnički fakultet posjeduje ljubav prema umjetnosti. Na umjetničke akademije niko ne dolazi silom. Sve nas vodi sveti poziv da stvaramo i kreiramo. Na školama poput Akademije studenti mogu da se nauče osnovama zanata. Moj prvenstveni zadatak je da studente upoznam sa vještinama dramskog pisanja i scenaristike. Ali, moj prevashodni cilj kao pedagoga je da studentima omogućim da postanu bolji ljudi, da se obrazuju u profesiji koju vole i da se izbore za svoj profesionalni status. Smjer za dramaturgiju je pokrenut prije 20 godina dolaskom profesora doktora Maje Volk. Od tada do danas dramaturgiju je upisalo osam generacija. Imali smo brojne profesore iz regiona: Marka Kovačevića, Boška Milina, Sinišu Kovačevića, Ivana Pravdića i Tanju Šljivar. Objavili smo dvije knjige ispitnih radova studenata dramaturgije, a mnoge od ispitnih drama su objavljene u časopisima i izvedene na scenama pozorišta u regionu.  Cilj mi je da u budućnosti u svim profesionalnim teatrima u Srpskoj bude zaposlen jedan dramaturg, da pozorišta angažuju dramaturge da zajedno sa rediteljima učestvuju u radu na predstavi.

GLAS: Kako posmatrate stanje s dramskim tekstom u Srpskoj? Šta je dobro, a šta još treba mijenjati?

ĆULUM: Za svaku pohvalu je konkurs Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za savremeni dramski tekst realizovan u saradnji sa pozorištem iz Gradiške. Na pomenutom konkursu drugo mjesto je osvojila drama Svjetlane Đurić, naše bivše studentkinje, koja je njen ispitni rad sa 4. godine studija. Takođe, radovi dva naša studenta nastali u toku nastave dramaturgije ušli su u uži izbor pomenutog konkursa. Nadam se da će i NPRS nastaviti da raspisuje konkurs za savremeni dramski tekst. Konkursi su podsticajni, pogotovo za mlade autore. Treba raditi na afirmaciji dramskog stvaralaštva za djecu. Ne postoji ni jedan konkurs u Republici Srpskoj za originalni dramski tekst za djecu. Učešće studenta dramaturgije, bilo bivših, bilo sadašnjih, u radu pozorišta u Srpskoj je i te kako vidljivo. Trenutno, na drugoj godini studija dramaturgije imamo Nikolu Stanišića, dobitnika nagrade na konkursu Sterijinog pozorja za savremeni dramski tekst. To je njegov lični uspjeh, ali i uspjeh Akademije umjetnosti. Aleksandar Vasiljević, student četvrte godine, je angažovan na radu na predstavama u DPRS i NPRS. Još čekamo praizvedbu drama ovih i drugih mladih autora na scenama profesionalnih pozorišta u Srpskoj.  Čekam da im neko ukaže povjerenje, a oni će ga opravdati. Na banjalučkim scenama nismo doživjeli ni izvođenje dramskih tekstova naših nagrađivanih dramskih spisateljica koje su završile dramaturgiju na FDU - Tanje Šljivar i Vide Davidović. Svi govore da tekstova nema. Ima ih, ali neko treba da ih pročita i predloži za postavljanje na sceni. Taj neko bi mogao da bude npr. dramaturg zaposlen u pozorištu.

Budućnost

GLAS: Gdje vidite Akademiju umjetnosti u narednih 25 godina?

ĆULUM: Naši studenti nakon završenog osnovnog studija svoje školovanje nastavljaju na fakultetima i akademijama u regionu, Njemačkoj, Rusiji i Americi. Nadam se njihovom uspjehu u inostranstvu, ali i povratku i da će znanja i vještine koje su stekli vani imati prilike da prenesu svojim kolegama i budućim generacijama u Republici Srpskoj. Za 25 godina na Akademiji umjetnosti vidim nove studijske programe, nove smjerove i nove mlade ljude koji će svojim radom oblikovati umjetnički i kulturni život Republike Srpske kao što su i prve generacije studenata Akademije uticale na kulturu i umjetnost u poslijeratnom periodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.