Manga “Bosonogi Gen” na srpskom jeziku u izdanju “Lokomotive”: Smrt i život u paklu Hirošime

Branislav Predojević
Manga “Bosonogi Gen” na srpskom jeziku u izdanju “Lokomotive”: Smrt i život u paklu Hirošime

BEOGRAD - Manga serijal “Bosonogi Gen” stigao je na domaće tržište, a nedavno je počeo da izlazi na srpskom jeziku u izdanju “Lokomotive”.

Riječ je o moćnoj i tragičnoj poluautobiografskoj priči o bombardovanju Hirošime i njegovim posljedicama, prikazana kroz vizuru samog autora dok je kao dječak odrastao u Japanu. “Bosonogi Gen” služi kao podsjetnik na patnje koje rat donosi nedužnim ljudima, ali i kao jedinstveni istorijski zapis o užasnom izvoru patnje zbog upotrebe atomske bombe. Sam serijal u originalu je objavljen u 10 tomova koji su stekli kultnu slavu, prvo u Japanu, a potom i ostatku svijeta.

Čuveni strip umjetnik Art Špigelman, dobitnik “Pulicerove” nagrade za strip “Maus”, svojevremeno je napisao uvodnik za američko izdanje u kojem nije štedio komplimente na račun Nakazavinog djela.

- Ova živopisna i strahotna priča izdubiće vam radioaktivni krater u sjećanju, kako je nikad ne biste zaboravili. “Gen” je jedan od onih retkih stripova koji zapravo i uspijeva da izvede taj ključni mađioničarski trik svakog valjanog umjetničkog narativa, da udahne stvarni život svojim likovima - rekao je Špigelmen.

Slobodno zasnovan na Nakazavinom vlastitom iskustvu kao preživjelom iz Hirošime seerijal počinje 1945. godine u Hirošimi i okolini, gdje šestogodišnji dječak Gen Nakaoka živi sa svojom porodicom. Nakon što mu je rodni grad uništen atomskim bombardovanjem, dječak Gen i drugi preživjeli su prepušteni sami sebi da se nose sa posljedicama bombardovanja.

Sam Nakazava, koji je rođen 1939. godine, živio je u gradu kada je uništen atomskom bombom u avgustu 1945. godine, a većina članova njegove porodice, koji nisu evakuisani poginuli su od posljedica eksplozije, osim majke i male sestre, koja je umrla nekoliko sedmica kasnije od radijacije.

Nakazava je završio srednju školu 1954. godine, a 1961. se preselio u Tokio da bi postao crtač, radeći vinjete za poznate manga serijale tog vremena. Nakon smrti njegove majke 1966. godine Nakazava se vratio svojim sjećanjima na uništenje Hirošime i počeo ih izražavati u svojim pričama. “Pogođen crnom kišom”, prva u nizu od pet knjiga, bila je izmišljena priča o preživjelima iz Hirošime uključenim u poslijeratno crno tržište. Vrlo brzo je započeo svoje glavno djelo seriju “Bosonogi Gen”, koja je na kraju stigla do deset tomova. Priča je zasnovana na istim događajima iz prethodnih djela, ali je proširena dosta slobodnijom fikcijom i mladim Genom Nakaokom kao alijasom za autora.

“Bosonogi Gen” je prikazao bombaški napad i njegove posljedice sa izuzetno slikovitim detaljima. Manga je brzo stekla kultni status, a Nakazava postao jedan od najcjenjenijih japanskih umjetnika i simbol antiratnih ideja. Nakazava je najavio povlačenje u septembru 2009. godine, navodeći pogoršanje zdravstvenog stanja dijabetesa, u septembru 2010. dijagnostikovan mu je rak pluća, a preminuo je 19. decembra 2012. godine.

Ekranizacije

Još za života Nakazavina manga doživjela je nekoliko ekranizacija, dodatno jačajući njen kult u Japanu i svijetu.

Japanski režiser Tengo Jamada je režirao tri filmske adaptacije “Bosonogi Gen” (1976), “Eksplozija suza” (1977) i “Bitka za Hirošimu” (1980). Takođe su snimljena dva animirana filma zasnovana na mangi 1983. i 1986. godine, oba je režirao Mori Masaki za producentsku kuću koju je osnovao Nakazava. U avgustu 2007. urađena je adaptacija u vidu televizijske dramske serije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana