Man Buker nagrada Ričardu Flanaganu

Mirna Pijetlović
Man Buker nagrada Ričardu Flanaganu

London - Australijski pisac Ričard Flanagan ovogodišnji je dobitnik "Man Buker" nagrade za roman "Uski put ka dalekom sjeveru" o izgradnji "pruge smrti" između Tajlanda i Burme tokom Drugog svjetskog rata.

Flanaganov šesti roman izdvojio se iz oštre konkurencije od šest romana, među kojima su prvi put, zahvaljujući promjeni pravila, bila i djela dva Amerikanca.

Mnogi sada strahuju da će 50.000 funti (79.530 dolara) vrijedna britanska književna nagrada odlaziti u ruke američkih pisaca.
Predsjedavajući žirija Entoni Grejling pokušao je da umanji te strahove i rekao da je rijetkost naići na knjigu poput Flanaganove koja "vas udara u stomak toliko snažno da poslije nje nekoliko dana ne možete da uzmete drugu sa gomile".

- Ovo je apsolutno izvanredan roman, sjajno književno djelo - rekao je Grejling.

Flanagan (53) je jedan od najboljih romanopisaca Australije, a zanimljivo je da je radio kao scenarista za "Australiju" Baza Lurmana.
Njegov otac, koji je preživio burmansku željeznicu smrti, preminuo je u 98. godini na dan kada je Flanagan završio "Uski put ka dalekom sjeveru".

U najužem izboru bili su romani Karen Džej Fauler (SAD) "We Are All Complerely Beside Purselves", Džošue Ferisa "To Race Again at a Decen Hour", Hauarda Džejkobsona (Britanija) "J", Nila Mukherdžija (Britanija) "The Lives of Others" i Eli Smit (Britanija) "How to be Both".

U romanu Flanagan piše o zarobljenim savezničkim vojnicima koje Japanci primoravaju da rade na izgradnji pruge. Glavni junak je Dorigo Evans, ljekar i vojnik australijske vojske koga zarobljavaju na Javi 1942. godine.

Okružen užasima japanskog logora, Evansa proganja ljubavna veza sa mladom ženom njegovog ujaka. Dok pokušava da spase sapatnike od kolere i prebijanja, prima pismo koje mu zauvijek mijenja život.

Na gala večeri Flanaganu je trofej uručila supruga princa Čarlsa, Kamila, vojvotkinja od Kornvola, dok je ček dao Emanuel Roman, izvršni direktor Man grupe.

Priča

Nazvan po čuvenoj knjizi japanskog haiku pjesnika Bašoa, Grejling kaže da je roman uspio da pokaže "ekstra dimenziju" odnosa ratnih zarobljenika i njihovih čuvara.

- To nije ratni roman, niti je roman o ljudima koji pucaju i bacaju bombe, već roman o ljudima i vezama između njih - rekao je on.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana