Legendarni strip “Princ Valijant” proslavio 85. rođendan: Vitez za sva vremena
Davno, prije 85 godina, dječak po imenu Valijant, ploveći kroz mračne i uzburkane vode sjevernog Atlantika, iskrcao se na močvarne obale srednjovjekovne Britanije pod vlašću kralja Artura i zauvijek promijenio istoriju devete umjetnosti.
Riječi “Na morsko žalo, jašući žurno, pristiže kralj od Tule, sa nemilosrdnim neprijateljem za petama”, riječi su kojima počinje jedna od najveća pripovijesti u istoriji stripa.
Kralj Aguar sa porodicom, ženom i malim sinom, prihvata život na ostrvu u divljim močvarama arturijanske Britanije, gdje će mladi Val provesti djetinjstvo. Valijantovu epsku sudbinu, koju mu proriče vještica Horid saznajemo na prvim stranama stripa - “Suočićeš se sa jednorogom, zmajem i drugim čudovištima. Borićeš se sa crnim i žutim ljudima, ali nigdje za tebe ne vidim ni sreću, ni utjehu”.
Nasljednik skandinavskog kraljevstva, odrastajući u izgnanstvu, od dječaka postaće vitez Okruglog stola, slavni ratnik, istraživač, muž Alet, kraljice Maglenih ostrva, otac petoro djece i još mnogo toga što je mašta kanadskog umjetnika Harolda Fostera (1892-1981) pretočila u strip, čije prve table su izašle davnog 13. februara 1937. godine pod nazivom “Princ Valijant u doba kralja Artura”, i to u boji u listu “Njujork žurnal”.
Foster predstavlja bez sumnje jedan od stubova temeljaca u stripskoj umjetnosti i onu vrstu umjetnika čije djelo uspješno odolijeva zubu vremena i u dvadeset prvom vijeku ima ogroman krug obožavatelja i sljedbenika, jednako kao u vrijeme kada je nastalo i u decenijama slave koje su uslijedile. “Princ Valijant”, njegov opus magnum i danas je strip o kojem se priča, koji se proučava i iz pripovjedačkog i iz crtačkog ugla i strip koji će svaki ljubitelj stripa poželjeti da pročita i posjeduje.
Foster je njegovom stvaranju pristupio u 44 godini života, kao zrela ličnost i porodičan čovjek, koji je iza sebe imao priznato djelo u vidu rada na stripu “Tarzan”, ali je “Princ Valijant” bilo njegovo autorsko čedo od prve ideje do realizacije posljednje table iz njegovih ruku. Maestro crteža i nadahnute naracije, utkao je u svoj strip godine iskustva kao ilustratora i crtača, višegodišnje proučavanje istorijskih i mitoloških izvora, te svoju ljubav prema divljoj prirodi i avanturi. Jedinstven spoj iskustva i znanja, iskoristio je kako bi stvorio monumentalno djelo, koje je na do tada nezabilježen način pratilo svog junaka od mladih dana do statusa zrelog čovjeka, dok njegov vanjski svijet potresaju tektonske istorijske promjene ranog srednjeg vijeka od pada Rima, preko selidbe varvarskih naroda i stvaranja evropskih kraljevstava.
Valijant je odrastao zajedno sa svojom publikom od dječačkih dana preko neobuzdanog mladića do ličnosti, koja uz pomoć svoje porodice i prijatelja čuva civilizaciju od uništenja. Foster je shvatio da su bez obzira na elemente fantastike posebno u ranim danima, istorijska autentičnost i realizam odlike koje će biti zaštitni znak serijala i od toga nije odstupao, što se isplatilo jer je privukao pažnju starije publike.
- Želio sam da prikažem čarobnjake, ogre, zmajeve i vitezove. Ipak, kada je “Princ Valijant” krenuo, shvatio sam da su likovi postali suviše stvarni da bi se bavili fantastikom - rekao je Foster. Ipak, koliko god je ovaj porodično-istorijski narativ bio revolucionaran za to doba, on se ipak naslanjao na klasične obrasce avanturističkog stripa i postepeno je prolaskom godina postao na neki način zdravo konzervativan u svjetlu promjena unutar devete umjetnosti. Sa druge strane, Fosterov vizuelni rad na crtežu, dinamici i kadriranju tabli i danas, skoro devet decenija kasnije djeluje jednako fascinatno, kao i prvog dana.
Savršena anatomija junaka, osjećaj za prostor, igra svjetlosti i sjenke, raskoš detalja i preciznost u kreiranju kako svojih likova, tako i njihovog okruženja stvorilo je savršenstvo u stvaranju kompozicije crteža i scenarija. Teoretičari stripa Fosterov postupak nazivaju romantični realizam, a neki od njih ukazuju da je zahvaljujući čistoći njegovih kadrova, te neupotrebljavanju zvučnih efekata ili korištenja oblačića sa tekstom (pošto je tekst u “Valijantu” uvijek upisan ispod ili iznad crteža), njegov romantizam prerastao u fotografski realizam.
Foster je na “Princu Valijantu” radio do 16. maja 1971. godine, nacrtavši nevjerovatnih 1.787 tabli stripa, nakon čega strip povjerava svom asistentu Džonu Kalenu Marfiju, koji na “Valijantu” radi od 1971. do 2004. godine. Nakon Marfija Vala nastavlja crtati Gari Đijani, scenario mu piše Mark Šulc, a strip je do danas prešao cifru od 4.000 tabli, što je epski poduhvat.
Mada dobri crtači, nijedan nije uspio da priđe čudesnoj ljepoti crteža i priče Hala Fostera, čovjeka koji je svoj život, dušu i emocije pretočio u svog junaka, ostavljajući mu čast da živi za sva vremena.
Domaća izdanja
“Princ Valijant” izlazio je na domaćem tržištu u brojnim strip revijama od “Majinog stripa” do slavne “Stripoteke”. Novosadski “Marketprint” i “Zagrebačka Naklada” izdavali su Valijanta u formi albuma u crno-bijelom izdanju. Trenutno ga na srpskom jeziku izdaje “Čarobna knjiga”, prema knjigama izdavačke kuće “Fantagrafiks”, koje predstavljaju najvjerodostojnije izdanje “Princa Valijanta”, najviše zato što su korišćeni skenovi originalnih Fosterovih tabli. Pun kolor i veliki format omogućuju potpuno uživanje u autorovom radu, a obilje stručnih pratećih tekstova o radu i djelu Fostera, kao i galerije skica i ilustracija samo poboljšavaju čitalačko iskustvo. Trenutno su izdana 22 albuma, a plan je da se kompletira i Marfijev rad.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
