Kovačević: Andrić ispisao DNK balkanskih naroda

Srna
Kovačević: Andrić ispisao DNK balkanskih naroda

Beograd - Akademik Dušan Kovačević rekao je večeras u Beogradu na svečanoj akademiji povodom 125 godina od rođenja Ive Andrića, da u kratkim i ljekovitim zapisima o ljudskoj prolaznosti, u "Znakovima pored puta", ovaj veliki srpski pisac ispisuje DNK balkanskih naroda.

"Andrić je dao najsažetiju i najtačniju ždijagnozuž zemlje na kojoj se rađamo, živimo ili životarimo, ako smo imali sreće da ne stradamo u silnim ratovima", rekao je Kovačević na svečanosti u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti /SANU/.


On kaže da je prošlo 125 godina od rođenja pisca "biografija naših predaka, nas i naših potomaka koji će se prepoznati u knjigama napisanim davno prije njihovog rođenja".

"I ako je neko zažalio što nije ništa napisao o svom životu, ne mora previše brinuti - svi naši životi, sve naše sudbine i naše nade izneverene ispisane su u knjigama Ive Andrića", istakao je Kovačević.

Predsjednik SANU akademik Vladimir Kostić istakao je da je Akademija ponosna na to što je Andrić postao njen član prije 91 godinu.

"Danas obilježavamo 125 godina od njegovog rođenja, sa poštovanjem i osećajem zadovoljstva što smo ga imali i imamo u ovoj sredini, na Akademiji, u ovom gradu, u ovoj zemlji, koje je voleo i smatrao svojim, ne ometajući nikoga da u njegovim redovima nalazi i svoje, posebne pouke, jer nam ne pada na pamet da tvrdimo da on, kao ustalom ni Vuk, Njegoš i neka druga velika imena koje danas nepravedno izostavljam, pripadaju samo nama", rekao je Kostić.

Akademik Miro Vuksanović rekao je da je Ivo Andrić jedinstven u srpskoj književnosti i pojam kako se na jednostavan način postiže savršenstvo, pjesnik koji je uspostavio umjetničke mostove između strana svijeta, čovjeka i čovjeka, prošlosti i našeg vremena.

"O Andriću se govori kako ne bi smelo da se govori iako nekad biva kriv bez krivice, što i jeste osobina velikih ljudi, jer mali čovek hoće velikog da umanji, jer mu se tako čini da će postati veći", rekao je Vuksanović.

On je istakao da je Andrić stvarao na srpskom jeziku, čime pripada srpskoj književnosti i ukazao da činjenica da se njegova djela svake godine objavljuju u Srbiji i u svijetu znači da je Andrić naš savremenik, da je tražen pisac, da je njegov kvalitet nesporan.

"Samo u ovoj godini izaći će 55 naslova na srpskom i još petnaestak jezika u dvadesetak zemalja sveta", rekao je akademik Vuksanović.

Akademik Matija Bećković rekao je da ne bi bilo pogrešno reći da su roditelji Ive Andrića - Njegoš, Vuk Karadžić, srpska narodna poezija i srpski jezik, ali da je Andrić bio "sam sebi predak".

"Ivo Andrić jedva da je negde spomenuo svog oca i majku, tako da je on sam sebi bio i otac i majka. Za njega se jedino ne može reći da nije birao narod u kome će se roditi, ni jezik koji će govoriti i pisati. To je on sve odlučio sam", kaže Bećković.

On je podsjetio na to da je Andrić izabran u SANU kada je imao 34 godine, a predložili su ga Bogdan Popović i Slobodan Jovanović.

Na svečanoj akademiji prikazani su i filmski snimci na kojima Andrić čita odlomke iz svojih djela, a dramski umjetnici Nebojša Dugalić, Milan Mihailović i Petar Mihailović čitali su odlomke iz djela nobelovca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana