Književno djelo Vladike Petra Petrovića Njegoša u stripu: U ruke Mandušića Vuka biće svaka olovka ubojita

Ilija Mirović, prosvjetni radnik i dugogodišnji direktor Osnovne škole “Gornja varoš” u Zemunu, jedan je od urednika ovog ostvarenja za koje je malo ko mislio da će biti moguće uraditi. Njegoš je “Gorski vijenac” napisao 1846. godine, a godinama kasnije pred čitaoce je stigla moderna verzija, bliža mlađim generacijama čitaoca. Prijatelji i saradnici, urednici u izdavačkoj kući, porijeklom iz Nikšića i sa Cetinja, Predrag Roćenović i Mirović, jednoglasno su se odlučili da na “Gorski vijenac”.

- Godinama Njegoševi stihovi bude u nama ono najljepše. Misli koje je izvukao iz narodne mudrosti i pretočio ih u jedinstvenu kompoziciju, decenijama nadahnjuju generacije. Podstaklo nas je i saznanje da većina učenika u školi ne pročita ovu knjigu, zbog nerazumijevanja arhaičnog jezika. Slikovni prikaz će omogućiti lakše razumijevanje toka radnje i mudrih misli kojima je tekst protkan - kazao je Mirović.

On je dodao da su knjigu posvetili svojim roditeljima koji su ih u duhu ovih stihova vaspitavali.

- Što se tiče Njegoša, odlučili smo da uradimo stripove po svim njegovim djelima. Naša ideja je bila da poslije Vijenca radimo “Lažnog cara Šćepana Malog”, ali nas je Geza preduhitrio i samostalno počeo da radi “Luču mikrokozmu”. Koricu je, kao i za “Gorski vijenac” uradio proslavljeni strip autor Željko Pahek, a prateći tekst je takođe spremio Radomir Perović. Urednici smo i dalje Predrag Roćenović i ja. Trebalo bi da ovaj album ugleda svjetlost dana do kraja avgusta. Mislim, kad smo uspjeli sa “Lučom”, sve je ostalo lako - rekao je Mirović.

Najznačajniji saradnici Miroviću i Roćenoviću na pripremi bili su Boris Bušić, Radojica Todorov, Miodrag Miki Vuković, Marin Marinić, Siniša Ćulafić i Boban Knežević, a Ilija kaže da je mnogo razloga za ovaj poduhvat.

- Razlozi su mnogostruki: afirmisati Njegoševo djelo, približiti mladim naraštajima to, inače za mnoge teško razumljivo, štivo, oživjeti strip u crnogorskom podneblju i pokazati da je naša literature dostojna svjetske. Naša literatura je minorizovana u svijetu stripa, a uvijek sam imao stav da je često bogatija od svjetske. Međutim, to što je je komercijalnije izdavati licencna izdanja nije nas pokolebalo u pokušaju da na svijet donesemo i nešto novo. I na taj način služimo kulturi našeg naroda. Trebalo je od nekud krenuti. Pa šta je bolje od “Gorskog vijenca”? Od najsvjetlijeg bisera srpske pa i južnoslovenske književnosti - kaže Mirović.

Poznati strip autor, Miodrag Ivanović Mikica, priključio se timu koji je stvarao “Gorski vijenac”. Crtač iz Srpskog Miletića dao je svoj pečat tako što je u Šetetove crteže urađene olovkom dodao tzv. lavirani tuš. Na ovaj način nastala su mala umjetnička djela na svakoj stranici stripa. Zbog različitih stilova ova dva umjetnika, izdavači su došli na ideju da urade dva izdanja, ćirilično i latinično sa različitim crtežima. Raniji radovi Geze Šeteta “Isus, reč božja” (“Preporod”, 2015) i “Knjiga o Jovu” (“Forma B”, 2019), bili su garancija urednicima Roćenoviću i Miroviću da je upravo Šetet ona prava osoba, autor koji će sa punim poštovanjem integrisati tekst velikog epa u novu formu. Odluci da se posao prepusti baš Gezi doprinijelo je i saznanje da Šetet odavno sanja o adaptaciji velikih djela domaće književnosti, od Nušića do Ćopića, u stripove. Šetet kaže da su urednici i izdavači stripa rodom Crnogorci, odrasli i vaspitavani u duhu “Gorskog vijenca”, pa im je samim tim bio san da to djelo bude izdato u formi stripa.

- Ta velika književna djela, kroz strip, mnogo lakše dopiru do omladine jer ih, na taj način, bolje razumiju. I ne samo mladi. I oni koji su već čitali Njegoševa djela, posebno “Gorski vijenac” kažu da im je, zbog crteža, sada mnogo lakše da ga razumiju. To je i bio cilj: da dopremo do mladih, da shvate i zavole djela velikana naše književnosti - rekao je Šetet za RTV Vojvodinu.

Iako su i ranije postojale inicijative za to, prvi put je u 2020. godini došlo do realizacije - “Gorski vijenac” u stripu - od prvog do čuvenog posljednjeg stiha: “U ruke Mandušića Vuka/biće svaka puška ubojita!”, odnosno sa zaključkom: “Vladika ustade i dade Mandušiću iz odaje svoje jedan dobar džeferdar”. Prateći tekst  za strip album napisao je Radomir Perović, rodom iz Bjeloša, inače kolekcionar različitih izdanja “Gorskog vijenca”.

Domaća strip kritika bila je skoro jednoglasna da je riječ o jednom od najboljih izdanja u istoriji domaće sedme umjetnosti, a u brojnim izborima najboljih stripova za 2020. godinu, ovaj album je bio prisutan u samom vrhu lista većine strip teoretičara, iako je na početku projekta bilo skepse.

- Skepsa je postojala i prilikom pokušaja da pronađemo umjetnike koji bi realizovali zamišljeni projekat. Postojala je sumnja da je tako nešto uopšte izvodljivo. A kolege izdavači (većina) su nas odvraćali. Naročito kad su čuli o kojem tiražu razmišljamo. Pa tek ideja da radimo i ćirilicu i latinicu! Te, šta će vam ćirilica, to vam niko neće kupiti! Međutim! Ta dva izdanja su izašla u razmaku od dvadesetak dana u septembru i oktobru prošle godine. Prodaja je tekla takvom brzinom da povremeno nismo stizali da ukoričimo dio tiraža. Reakcija publike je fenomenalna. Kupuju ga i ljubitelji stripa i oni koji to nisu - izjavio je Mirović.

Za razliku od publike i kritike, reakcija državnih institucija u Srbiji i Crnoj Gori, izostala je, što on opravda nemarom i uplivom politike.

- Što se tiče državnih institucija i u Srbiji i Crnoj Gori nismo uopšte zadovoljni. Otkazano nam je učešće u emisiji “TVCG” dan prije nastupa, ali to smo i očekivali obzirom da je iz političkih razloga ovo Njegoševo djelo izbačeno iz školske lektire. A posebno smo se razočarali u institucije u Srbiji. Nedavno je bio konkurs za otkup knjiga za biblioteke Srbije. Mislili smo da je pitanje da li ćemo dobiti zvezdicu ili ne. Zvezdica označava dela koja su u obavezi da kupe sve biblioteke. “Gorski vijenac” u stripu uopšte nije uvršten u program otkupa. Kao da ga je neko skrajnuo – ne možemo da se oslobodimo ovakve sumnje. Komisija u sastavu Slađana Ilić (predsednica), Nikola Kajtez, Mirko Demić, Ana Stišović Milovanović i Nebojša Lapčević kao da nije ni video ovo djelo. A odabrani su, naravno, manga stripovi, “Marvel” stripovi i slično. Pisali smo članovima komisije, tražili objašnjenje, ali džaba. Odgovor predsjednice je djelovao kao da ne zna o čemu govorim - kaže Ilija.

Ipak, reakcija publike bila je vjetar u leđa ekipi iz “Forme B” i važan motiv da nastave zadatak adaptacije Njegošovog djela.

- Prvo izdanje je bilo ćirilično u tiražu od 3.000 i rasprodato je već u martu ove godine. Drugo izdanje je latinično u tiražu od 3.000 je prodato pola. Pošto se prvo izdanje rasprodalo odštampali smo i treće izdanje na ćirilici, sa crtežom drugog u tiražu od 5.000 primjeraka. Ukupan dosadašnji tiraž je 11.000 primjeraka, što nije postignuto od vremena bivše Jugoslavije. Već je rasprodato i pola trećeg izdanja tako da se pripremamo i za četvrto - zaključuje Mirović.

Kritika

Nikola Tanasković novinar “Stripbloga” nije imao dilemu oko toga da je album “Gorski vijenac” najbolje  domaće strip izdanje za prošlu godinu.

- Šetet je “Gorski vijenac”, u neizmenjenom obliku, prenio u oblačiće svojih tabli te je velikom delu dao do sada neviđenu dimenziju. Iluzorno je govoriti o radnji stripa. Priča koju prate slike je opšte poznata i govori o slobodi, borbi, idealima, sukobima unutar duše i nacionalnom ponosu. Nacionalna svijest, koja u brzim decenijama 21. veka ulazi u sve dublju krizu, daje najbitniju dimenziju izdanju - napisao je Tanasković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.