Klasik dječje književnosti Branka Ćopića ponovo pred čitaocima: “Orlovi rano lete” u novom ruhu
BEOGRAD - Klasik dječje književnosti, roman “Orlovi rano lete” Branka Ćopića doživjeće novo izdanje i pojaviće se pred čitaocima 15. marta zahvaljujući beogradskoj “Laguni”.
- U selu Lipovu odrasta grupa četvrtaka. Kada njihovu dobrodušnu učiteljicu Lanu zamijeni džangrizavi učitelj Paprika, koji vjeruje da je batina najbolje sredstvo za vaspitavanje đaka, dječaci, ali i jedna neustrašiva djevojčica, odlučuju da se odmetnu i pobjegnu u šumu. Tamo ubrzo niče logor Tepsija, u kojem će djeca provesti mnoge bezbrižne dane, pune avantura. Međutim, počinje Drugi svjetski rat i djeca prijevremeno odrastaju, shvatajući da se njihova borba protiv nepravde i nasilja nastavlja, ali ovog puta na novom i mnogo ozbiljnijem planu - podsjećaju iz “Lagune” na radnju romana uz koji su odrastale generacije.
Pišući o drugarstvu, hrabrosti, požrtvovanosti i ljubavi prema slobodi u teškim i neizvjesnim istorijskim trenucima, Branko Ćopić je stvorio jedno od najvrednijih djela domaće književnosti za djecu, čije poruke odzvanjaju i danas, dodaje se u saopštenju izdavača.
Ćopić je počeo da piše vrlo rano, a prva djela je objavio već u svojoj četrnaestoj godini. Pisao je pjesme, priče, novele, romane za djecu i odrasle. Jedan je od najplodnijih i najčitanijih pisaca srpske književnosti, a djela su mu višestruko nagrađivana i prevođena na mnogo svjetskih jezika.
Napisao je više od trideset knjiga za djecu, među kojima su najpoznatije zbirke pripovjedaka “U svijetu medvjeda i leptirova”, “Priče partizanke”, “Doživljaji mačka Toše”, “Priče ispod zmajevih krila” i romani “Orlovi rano lete”, “Magareće godine” i “Slavno vojevanje”. Tragično je preminuo 1984. godine u Beogradu.
Njegova prozna djela prožeta su lirikom i živopisnim realističkim slikanjem seoskog života, poznavanjem života i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i živošću duha. Stvorio je mnoštvo upečatljivih i živopisnih likova i događaja nadahnutom pripovjedačkom tehnikom koristeći svjež, sočan i slikovit jezik, pri čemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmečkom zavičaju.
Ćopića su u doratnim pripovijetkama najviše zanimali siromašni seljaci, sanjari i prosjaci, djeca, skitnice i nadničari, i on je o svima njima pričao sa brižnim, zaštitničkim razumijevanjem.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
