Jidiš - jezik hasidskih Jevreja
Banjaluka - U Jevrejskom kulturnom centru "Arie Livne" u Banjaluci lingvista Gabi Abramak održala je predavanje o hasidskim zajednicama Amerike i jezicima koje Hasidi govore.
Abramak je istakla da predavanjem želi predstaviti ultraortodoksne jevrejske zajednice u Americi, među rijetkima danas koje govore jidiš.
"To je nekada bio glavni židovski jezik Evrope, koji je ponikao u dolini Rajne, te se kasnije proširio prema istočnoj Evropi i prije Drugog svjetskog rata se procjenjuje da ga je govorilo 11 do 13 miliona ljudi", rekla je Abramak.
Prema njenim riječima, nakon Drugog svjetskog rata sve te zajednice, nažalost, izbrisane su sa lica zemlje.
"Jidiš danas govore ultraortodoksni Židovi, koji se još nazivaju Hasidima, a ima ih najviše u okolini Njujorka, te po jedna zajednica u Antverpenu i Londonu, dok su u Izraelu nastanjeni na tri lokaliteta", objasnila je Abramak.
Ona ističe da je jidiš nekada bio jedan od glavnih jezika Jevreja istočne Evrope, dok su Židovi koji su došli sa Pirinejskog poluostrva nakon izgona iz Španije došli u Otomansko carstvo i donijeli ladino kao drugi glavni jezik Jevreja.
Ona smatra da dok postoji hasidski pokret, jezik jidiš će preživjeti.
"Gdje god da žive, Židovi odbijaju upotrebu stranog jezika, a engleski u školama imaju samo sat vremena jer država to nalaže", rekla je Abramak i dodala da Jevreji jidiš smatraju drugim svetim jezikom, dok je prvi biblijski - hebrejski.
Ona navodi da jevrejske knjige kažu da još kad su protjerani u Vavilon 586. godine stare ere, Jevreji nisu promijenili tri stvari.
"Nisu se nikada odijevali kao Vavilonci, nisu uzeli njihov jezik i nisu promijenili svoja imena", rekla je Abramak.
Ona ističe da su to glavna načela koja su za njih i danas važna i kojih se i dalje drže, kako se ne bi asimilirali.
"Jidiš je veoma zanimljiv i ekspresivan jezik, koji u sebi ima 20 odsto slovenskih riječi. To je kao nekakav žmiš-mašž svih jezika sa kojima su se susretali dok su putovali i bili izgnani i tako je nastao taj konglomerat", rekla je Abramak.
Poznavajući ladino jezik, Abramak ističe da je vremenom shvatila da to nije jedini jezik Jevreja, nego da ih ima oko 70.
"Gdje god su živjeli, Židovi su stvorili svoju varijantu jezika od jezika zemlje u kojoj su živjeli, počevši ga zapisivati hebrejskim alfabetom, tako da naprave barijeru između sebe i tog svijeta koji ih je progonio", istakla je Abramak.
Ona je izučavala hasidske Jevreje u Bruklinu i okolini Njujorka, te je na temelju svojih istraživanja izradila doktorsku disertaciju i napisala knjigu koja je trenutno u štampi.
"Knjiga se temelji na terenskim istraživanjima i saznanjima do kojih sam dolazila, a prije kojih sam o njima znala samo da govore jidiš, da izgledaju kao što su izgledali u Poljskoj prije 200 godina i da su obučeni u crno", rekla je Abramak.
Abramak kaže da je, izučavajući hasidske Jevreje, otkrila da oni imaju svojih 30 sekti različite struje, da ne priznaju zemlju Izrael jer misle da samo mesija svojim dolaskom može da ih vrati u Izrael, a ne nekakav sekularni pokret.
"To je jedno etnografsko istraživanje, i sve što sam tamo primijetila ja sam to obuhvatila u knjizi", rekla je Abramak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
