Jedinstven prostor u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS: Oživljeno Kočićevo stvaralaštvo

Ovom slavnom piscu su se njegovi Krajišnici pokušali odužiti Spomen-sobom u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, koja je otvorena prošle godine i jedina je takva u regionu.

“Glas Srpske” je odlučio da posjeti taj prostor, koji izgleda kao mjesto povratka na početak 20. vijeka, kada je Kočić živio, u namjeri da približimo posjetiocima sve ono što ova soba krije.

Književnik i bibliotekar Berislav Blagojević za “Glas Srpske” istakao je da je na malom prostoru prezentovano mnogo sadržaja, te da su prošla vremena oživljena na savremen način - modernom tehnologijom. Ideja se rodila 2018. godine, kad je obilježeno 150 godina od nastanka Srpske čitaonice, a autorke postavke su Spomenka Kuzmanović i Vanja Šmulja, dok je za dizajn najzaslužnija Jelena Dobrović Bojanović iz Novog Sada.

- Željeli smo da uradimo nešto inovativno, a da bude prilagođeno i mlađim posjetiocima, kojima je efektno i zanimljivo da vide pripovijetku “Kroz mećavu” koja je urađena kao virtuelna realnost. Tekst pripovijetke se sluša se i gleda uz pomoć vi-ar naočara. Ono što privlači pažnju posjetilaca je hologram Petra Kočića, koji često navede ljude koji ranije nisu čitali njegova djela da uzmu neku od njegovih knjiga - rekao je Blagojević i dodao da poveznica između prošlosti i savremenog doba aludira na to da Kočićevo djelo živi i danas i da nije prevaziđeno i anahrono, a ni stvar prošlosti.

Naglasio je da izložba predstavlja Kočićev književni i politički rad, ali da je tu i porodični kutak sa fotografijama.

- Posjetioci se iznenade kad vide fotografije koje čuvaju sjećanje na Petra Kočića i njegovu suprugu Milku Kočić. Poseban je zapis Milke Kočić koja se sjeća svog života s njim. Tu su i njihove prepiske, kao i tekst pjesme koju joj je posvetio. Više detalja se saopštava usmenim putem ljudima. Pokažemo im crkvu u Romanovcima gdje su oni otišli da se vjenčaju. Zamislite kako je bilo živjeti sa Petrom Kočićem koji je mnogo putovao, radio u Sarajevu, bio u Saboru, bio urednik “Bosanske vile”, s čovjekom koji je mnogo vremena proveo u tamnici. Nije bilo lako biti supruga Petra Kočića - objasnio je Blagojević i dodao da je nezaobilazna priča o Kočićevom sinu Slobodanu koji je preminuo 1912. i koliko je to uticalo na psihičko zdravlje Petra Kočića.

Soba sjećanja čuva i izdanja knjiga sa početka 20. vijeka koja se prvi put mogu vidjeti uživo, te digitalizovane plakate “Kočićevog zbora”.

- Posjetioci mogu da vide dizajn i učesnike prvog “Kočićevog zbora”, što ranije nije izlagano. Prošle godine pronašli smo knjigu sa autografom Petra Kočića, koju je biblioteci nakon Drugog svjetskog rata poklonila Milka Kočić. Do sada se nije obratila pažnja da u njoj stoji svojeručni potpis velikog pisca - naveo je Blagojević.

Naglasio je da je prvi put pred ljudima improvizovana željeznička stanica, na kojoj je postavljen kofer.

- Kada se on podigne, počinje da svira muzika. Ova postavka je nastala na osnovu teksta o vremenu i zbivanjima kada su Kočića protjerivali iz Sarajeva. Tada su ga ispratili đaci i sveštenstvo reljevske bogoslovije uz pjesmu Đure Jakšića. Ne postoje tonski zapisi i mi ne znamo kako je to moglo da zvuči, ali smo okupili domaće snage i uspjeli da vratimo sjećanje na te dane - objasnio je Blagojević.

Dodao je da je Mladen Matović uradio harmoniju, a grupa “Istočnik” otpjevala pjesmu.

- Čovjeka prođe jeza kad to sluša. To nigdje ne možete da čujete nego kad dođete u Sobu sjećanja. Svi mi koji smo učestvovali u ovom projektu mislimo da njegovo stvaralaštvo nije prevaziđeno. Većeg pisca i borca za pravdu i očuvanje jezika nemamo - kazao je Blagojević.

Objasnio je i to da je prikazan širi kontekst Kočićevog rada i djelovanja, koji je predstavljen na tabletima za svaki grad u kome je on živio i boravio - Tuzla, Beč, Skoplje, Sarajevo i Beograd.

- Tu je i dio koji je posvećen knjigama i časopisima. Naša biblioteka je vlasnik jednog primjerka časopisa “Razvitak”, čiji je pokretač i urednik bio Petar Kočić, a koji je izlazio u Banjaluci - istakao je Blagojević i dodao da su sadržaji prevedeni na engleski jezik.

Posjetioci

Blagojević je istakao da je protekle godine veliki broj ljudi posjetio Spomen-sobu.

- Dolazili su nam učenici osnovnih i srednjih škola. Posjetili su nas đaci iz Knina i kninske Krajine sa svojim vjeroučiteljima i bili su prilično fascinirani onim što su vidjeli, kao i studenti iz Bjelorusije. Nažalost, zbog trenutne epidemiološke situacije broj posjetilaca se smanjio - zaključio je Blagojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.