Izuzetan značaj srpskog lista "Bosanska vila"
BIJELjINA- Srpski književni list "Bosanska vila", časopis "za zabavu, pouku i književnost", počeo je da izlazi u Sarajevu 16. decembra 1885. godine i skoro tri decenije snažno je uticao na jačanje nacionalne svijesti i otpora austrougarskoj okupatorskoj vlasti u BiH.
Do 1887. godine uređivao ga je Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. Nikola Kašiković. Književni program lista bio je odgovor Srba iz BiH i zajedničkih matica Srbiji i Crnoj Gori na ideološki i kulturni uticaj Austro-ugarske monarhije, a pogotovo politike i uprave Benjamina Kalaja.
"Bosanska vila", kao jedini srpski list u BiH, okupljala je oko sebe Srbe i, osim opšteg obrazovanja, nastojala da pruži otpor austrougarskoj politici.
Iz rada "Bosanske vile" vidi se da su Srbi mjerodavnim ideološkim i kulturnim centrom smatrali prije Beograd nego Beč, prije Novi Sad nego Budimpeštu i prije Cetinje nego Trst.
Te prirodne veze Benjamin Kalaj i njegovi sljedbenici nisu mogli presjeći, ma koliko htjeli. Što su se Kalaj i njegovi sljedbenici više trudili da postignu svoje ciljeve, to su se Srbi više skupljali i ugledali na svoje matice. Pokretači "Vile" su bili učitelji Srpske škole, koji su u početku bili najbrojniji saradnici časopisa.
Programska orijentacija ovog lista bila je bavljenje srpskom kulturnom baštinom, uz prezentaciju popularnih i raznovrsnih tekstova dostupnih narodu iz svih oblasti društvenog života, ali je u njenom praktičnom djelovanju, posebno u prvom periodu izlaženja, najviše tekstova bilo iz oblasti narodne književnosti.
Okupljen je veći broj saradnika iz raznih krajeva, a posebno su se isticali: Petar Mirković, Vaso Čuković, Stevan Delić, Nikola Kašiković, Kosta Kovačević, Luka Grđić Bjelokosić, Risto Čajkanović i Petar Ivančević. U "Bosanskoj vili" svoje tekstove objavljivali su Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Milan Prelog, Jovan Dučić, Veljko Petrović, Vladislav Petković Dis, Vladimir Ćorović i Petar Kočić.
Svoje tekstove objavljivali su i SaFvet-beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić i Osman Đikić, koji su govorili o svom srpskom porijeklu, a nešto kasnije Ivo Andrić i Tin Ujević.
U ovom listu pisali su i neki pripadnici "Mlade Bosne". "Bosanska vila" bila je najpoznatije nacionalno srpsko glasilo na području austrougarske provincije BiH i jedno od poznatijih i priznatijih glasila uopšte na prostorima južnoslovenskih naroda. List je zabranjen na početku Prvog svjetskog rata u jeku pogroma svega što je srpsko u Sarajevu i BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
