Izložba "Kultura na frontu" otvorena u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS

Kazala je to za "Glas Srpske" bibliotekarka u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS Milijana Bojić koja je zajedno sa Suzanom Pešević Stojanović, takođe bibliotekarkom u NUB RS,  autorka izložbe "Kultura na frontu - Kultura Republike Srpske u periodu od 1992. do 1995. godine".

Ova postavka otvorena je danas u izložbenom salonu NUB RS u Banjaluci.

Suzana Pešević Stojanović je istakla da kulturu od 1992. do 1995. godine nije odlikovala samo ratna tematika kako bi se pomislilo na prvu.

- Naravno, bilo je ratne tematike, prevashodno u fotografiji i književnosti, kao i tema koji se tiču otadžbine i egzistencije. Međutim, ono što izdvaja kulturu tog doba je internacionalna tematika, okrenutost ka miru, slobodi i ljepšem životu. Zanimljivo je pomenuti predstavu "Grk Zorba", koju je u to vrijeme spremalo i izvodilo Narodno pozorište RS. Ova predstava bila je prva u svijetu nakon ekranizacije "Grka Zorbe"- ispričala je ona.

Dodala je da su univerzalnost i trud da se teži boljem i kvalitetnijem obilježili kulturu u navedenom periodu.

- Naziv "Kultura na frontu" nije izabran samo zbog kulture u ratnim godinama nego i zbog toga što je kultura uvijek na svojevrsnom frontu. Iako značajan segment svakog društva, često se nađe u zapećku, zanemarena ili se pak bori sa utilitarizmom i nametnutim vrijednostima - kazala je Pešević Stojanović.

Prema riječima Milijane Bojić, kultura u Banjaluci i cijeloj Srpskoj bila je važno stjecište svih umjetnika - pjevača, muzičara, slikara, skulptora, plesača, književnika, naučnika, ali i ljubitelja umjetnosti i poštovalaca kulture, a što su ovom izložbom i prikazale.

- Primjer je javna tribina "Stanje i promjene u kulturnoj i intelektualnoj sferi Krajine", održana u avgustu 1992. godine. To je bila prva tribina gdje se raspravljalo o odlasku kulturnih poslenika i potrebi zadržavanja istih, kao i o opštem stanju kulture – objasnila je Bojićeva za "Glas Srpske".

Na njene riječi nadovezala se Suzana Pešević Stojanović koja je podsjetila da je u našem narodu poznata izreka "kad topovi govore, muze ćute", a da ova izložba pokazuje obrnutu situaciju.

- Naime, i kad su topovi ne samo govorili nego i grmjeli, muze ne da nisu ćutale. Muze su, čini nam se, bile još glasnije. Istinska čovjekova potreba da stvara, a time i da postaje besmrtan, prisutna je od najranijih vremena. Ovo se možda i najviše vidi u najtežim vremenima. Kultura i umjetnost nemaju granice. Kao primjer mogu nam poslužiti vojnici koji su u predahu između borbi pisali stihove, slikali i vajali. Značajna činjenica je i to što je dosta kulturnih događaja finansirala i Vojska Republike Srpske - istakla je Pešević Stojanović.

Naglasila je da je izložbom "Kultura na frontu" pokazano koliko je ulagano napora da kulturne manifestacije budu održane, kao i da kulturne institucije ne prestanu sa radom.

- Pokazano je da je, uprkos svemu i svima, srpski narod uspijevao da stvara i da se duhovno "ne ugasi". Cilj je bio i da se pokaže da nije postojala samo umjetnost sa tematikom rata nego da je ona univerzalna, te da je moguće stvarati izuzetna djela sa optimističnim ili "neutralnim" temama i u ratom zaošijano vrijeme. Takođe, jedan od glavnih ciljeva je da kulturne manifestacije, kulturni događaji iz tog perioda budu otrgnuti od zaborava - objasnila je ona.

Govoreći o ciljevima Milijana Bojić je dodala da je glavni cilj izložbe da predstavi rad kulturnih institucija, manifestacija i samostalnih umjetnika, koji su postavili temelj Republike Srpske na kulturnom polju.

- Svojim djelom oni predstavljaju putokaz generacijama koje dolaze da se za kulturu bori na humanom frontu i da je ona važan dio identiteta naroda RS. Zato je važno da se njihova borba, trud i zalaganje ne zaborave - pojasnila je Bojićeva.

Pešević Stojanović je dodala da ova postavka mladim generacijama može da bude od koristi, da uvide šta bi trebalo i šta ne bi trebalo.

- Jedna od poruka je da svi treba da brinemo, branimo i njegujemo svoj jezik, tradiciju, kulturu i identitet kao narod - zaključila je ona.

HRONIČARI VREMENA

Bojićeva je naglasila da iz današnje perspektive kao "hroničari" kulturnih zbivanja u ratnim godinama ne samo na području Banjaluke, nego i na području većine gradova i opština u Srpskoj mogu posvjedočiti da je kultura opstajala.

- Ali i da je kvalitetom bila u rangu ili čak iznad ranga današnjeg stanja u kulturi, ako uzmemo u obzir u kakvom su vremenu stvarali i radili kulturni poslenici i umjetnici – smatra ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.