Izložba grafika Radovana Kragulja u Banjaluci: Otisci osjećanja u mecotinti
Banjaluka - Zaboravljena tehnika štampanja grafičkih otisaka, otkrivena davne 1642. godine, mecotinta, odnosno njeno crno i njeno sivo savršeno su rekonstruisali različite boje, teksture i igre svjetlosti u radovima uglednog umjetnika, akademika Radovana Kragulja.
Dašak ove nevjerovatne tehnike pred publiku u Galeriji Akademije umjetnosti Republike Srpske (ANURS) u Banjaluci stigao je kroz izložbu radova, nazvanu upravo po mecotinti, koja je svečanom inauguracijom Kragulja u akademika otvorena u srijedu uveče.
Predsjednik ANURS Rajko Kuzmanović otvarajući izložbu kazao je da je Kragulj svestrani umjetnik koji slika, vaja, instalira, crta, ali i gravira.
- Njegova sklonost je naslonjena ka vječnom traganju za novim umjetničkim formama i zato ga pojedini savremeni kritičari svrstavaju u multimedijalnog umjetnika - kazao je Kuzmanović i dodao da će Kragulj kao akademik značajno podići ugled ANURS.
Ljubitelji umjetnosti tako imaju priliku da do 4. juna pogledaju preko 30 njegovih radova, nastalih u tri stvaralačka ciklusa, a izložbu je, uz Kraguljevu pomoć, priredio umjetnik Milivoje Unković.
- Kraguljev rani stvaralački period, koji obuhvata šezdesete i sedamdesete godine prošlog vijeka, odiše nadrealizmom. Period od sedamdesetih godina, po motivima grafika, uočava prisutnost animalnog svijeta, sa vrlo rafiniranim transformacijama tih oblika - pojasnio je Unković i dodao da se upravo u ovom stvaralačkom periodu vidi jedinstvo prirode i umjetnosti, a kritičari ga svrstavaju u fotorealizam.
Treći period stvaranja pripada minimalizmu, što znači da je prisutno svođenje prethodnih formi u jednu ravan, na geometrijske forme, kao što je to prisutno u konstruktivizmu.
Kragulj, daroviti umjetnik koji je svojim djelima očarao cijeli svijet, skroman je u duši i tako je za svoju izložbu rekao da "jedna slika vredi hiljadu reči".
- Kada sam birao radove za ovu izložbu, shvatio sam da sam ih posložio tako da ih veže jedna zajednička nit. Pored, naravno, rada u mecotinti, tu su i moja osjećanja koja su me vodila u mom stvaranju od djetinjstva pa sve do dana današnjeg - kazao je Kragulj.
Dodao je da bi mnogo značilo da, svako ko dođe da pogleda ovu izložbu, napravi svoju ličnu sliku, odnosno, bilo bi mu drago da u posjetiocu probudi lična osjećanja dok posmatraju njegove grafike. Izložbi su prisustvovali, pored ljubitelja umjetnosti i poštovalaca lika i djela Radovana Kragulja, brojne ugledne ličnosti iz javnog i kulturnog života Republike Srpske i Banjaluke. Između ostalih, tu su bili generalni konzul Srbije u Republici Srpskoj Vladimir Nikolić, akademik Dragoljub Mirjanić, direktor Muzeja savremene umjetnosti RS Sarita Vujković, direktor Dječijeg pozorišta RS Predrag Bjelošević te brojni akademici.
Biografija
Radovan Kragulj je rođen 1935. godine u Velikom Palančištu kraj Prijedora, a kao dijete preživio je Drugi svjetski rat i logor u Jasenovcu. Studirao je na Likovnoj akademiji u Beogradu 1953-60. godine. Od Britanskog savjeta je dobio stipendiju za pohađanje Centralne škole za umjetnost i vještine u Londonu 1962-63. godine, a zatim je i predavao u školama u Engleskoj, Belgiji i Francuskoj. Njegove prve samostalne izložbe u Londonu održane su na Institutu za savremenu umjetnost 1965. godine i u galeriji "Angela Flowers " 1977. godine. Među kasnijim samostalnim izložbama izdvajaju se one održane u centru za savremenu umjetnost "Bemis" u državi Omaha (SAD) 1988, u Muzeju moderne umjetnosti u Parizu 1989, Muzeju moderne umjetnosti u Ostendeu 1991, umjetničkom centru "Chapter" u Kardifu 1995. i u Salonu Muzeja savremene umjetnosti u Beogradu 1998. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.