Ivo Pogorelić: Nikad ne slušam svoje stare snimke

Pogorelić je na konferenciji za novinare Novosadskih muzičkih svečanosti (NOMUS), na čijem otvaranju večeras nastupa sa Vojvođanskim simfonijskim orkestrom u Sinagogi, rekao da je imao pritisak od početka karijere.

"Zbog nedostatka kulture u mnogim gardovima i zemljama u kojima sam nastupao dobijao sam različite epitete i komplimete, koji nisu imali nikakve veze sa mojim profesionalnim statusom. U stvari sam morao da se dokazujem svaki put iznova", naveo je hrvatski muzičar.

Pogorelić je dodao da to nije bilo tako loše jer je dovelo do njegovog stava i pristupa "koji je vrlo kritičan prema sebi" i onome što radi.

Istakavši da "nikada a priori" ne bi prihvatio da bude član žirija nekog pijanističkog takmičenja, Pogorelić je dodao da nije profesor i predavač i da nikada ne bi pristao da ocenjuje nečije profesionalne standarde, koji uključuju muzikalnost, talenat i pripremu.

Pogorelić je naveo i da nikada ne bi mogao "učestvovati u političkom radu jednog trjela što je svaki žiri".

"Ne bih sebe izložio takvoj vrsti kontaminacije. Biti izložen ogromnoj količini slušanja istih ili sličnih kompozicija je nešto što zagađuje slušaoca", rekao je pijanista.

Upitan da li sluša svoje stare snimke, Pogorelić je rekao da to nikadane radi jer je dovoljno uložio u njih u procesu pripreme i samog snimanja.

"Zato kompozicije čekaju dugi niz godina, jedna od njih skoro 50 godina, do odluke da se snimi. Sve što ja je upravo ugrađeno u sam proces pripreme i čin snimanja. Tako da poslije toga nemam nikakvog interesa prema tom materijalu", rekao je Pogorelić.

Prema njegovim riječima, pod sviračkom tehnikom se "prečesto podrazumijeva brzina, a to nije tenhika".

"Bah je rekao da svirati nije teško, treba samo u pravom trenutku pritisnuti tipku klavira. Nije sasvim tako. Postoji prostor između dvije tipke, koji u stvari prava tehnika, kako se radi diferencijacija zvuka", ocenioje muzičar.

Pogorelić je istakao da je "zvuk vrhunsko, jedino izražajno sredstvo" svakog instrumenta, radilo se o klaviru, violini ili violončelu. Govoreći o mladim pijanističkim talentima, Pogorelić je rekao da "jako puno zavisi od teritorije, zemalja gdje žive i rade".

Prema njegovim riječima, u Evropi se sve manje novaca ulaže "u reprodukciju disciplina koje su rođene u Evropi", i ulaganja se sele prema istoku, pa tako najveći broj Stejnvej klavira završava u Kini, Južnoj Koreji i Japanu, "zemljama koje su u stanju i imaju želju za ulaganjem".

Na svečanom otvaranju NOMUS-a Pogorelić i Vojvođanski simfonijski orkestar, pod dirigentom Aleksandrom Markovićem, izvešće "Noć na golom brdu" Modesta Musorgskog i Koncert za klavir i orkestar br. 2 u c-molu op. 18 Sergeja Rahmanjinova.

Na programu otvaranja su i "Slike sa izložbe" Musorgskog.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.