Isidora Branković za “Glas”: Umjetnici potrebni kao i pravnici

Ilijana Božić
Isidora Branković za “Glas”: Umjetnici potrebni kao i pravnici

BANjALUKA - Mladi umjetnici imaju potencijal da naprave svjetske karijere s obzirom na to da je umjetnosti jednostavnije izlaziti iz svoje zemlje i graditi prepoznatljivost. Međutim teško je raditi na karijeri ako ne postoji osnovna podrška i ako je umjetnik spriječen da se razvija.

Kazala je to za “Glas Srpske” konceptualna umjetnica i vlasnica banjalučke galerije “Vagon” Isidora Branković govoreći o položaju mladih umjetnika, prodaji i produkciji njihovih radova. Naglasila je da imamo čast da obrazujemo umjetnike koji su ozbiljni intelektualci, obrazovani ljudi i kritičari, te da ih ne smijemo zanemarivati i minimalizovati.

- Naše područje ima sreću, jer imamo talentovane mlade umjetnike sa ozbiljnim potencijalom da naprave velike karijere posebno u savremenoj umjetnosti. Akademija umjetnosti puna je velikih talenata koji nemaju mogućnost razvijanja. Mladi odustaju od studiranja zbog egzistencijalnih problema koji su realni i koliko god čovjek imao potencijal ili želio da se razvija u određenom segmentu umjetnosti, spriječen je zbog svakodnevnih pojava i potreba, pri tome govorim o osnovnim potrebama za preživljavanje - objasnila je Brankovićeva.

Prema njenim riječima, ljudi na našem području kao da ne shvataju koliko se glas umjetnosti daleko čuje i da je umjetnost jezik čitavog svijeta, ali ni to koliko je malo podsticaja potrebno mladim umjetnicima da naprave ozbiljne karijere.

- Problem je i to što kada su umjetnici pozvani na izložbu u regionu i inostranstvu, i kada prođu na konkursima, nemaju mogućnost izlaganja s obzirom na to da je potreban veliki novac za produkciju radova i za izlaganje. Dosta galerija ne daje velike mogućnosti i predstavljaju umjetničku afirmaciju kao čast koju umjetnik treba da plati o svom trošku. Sistemski odnos prema umjetnicima u BiH je loš s obzirom na to da i dalje vlada čudno pravilo da ako se baviš nečim što voliš i za čim imaš strast, nemaš pravo da od toga profitiraš - ispričala je Brankovićeva.

Naglasila je da se, kao i za svako drugo zanimanje, umjetnici školuju, postaju profesionalni u svojim sferama, završavaju akademije umjetnosti, master i doktorske studije, a nemaju mogućnost razvoja na tom polju.

- Ključni problemi, čijim bi rješavanjem mogao biti promijenjen tok umjetnosti i kulturni segment BiH, jesu da se probudi svijest o tome da je potrebno stvoriti određeni vid podrške i da je neophodno da u tom učestvuju i građani, a ne samo država kao takva - kazala je ona.

Prema njenim riječima važna su dva segmenta, a to je dobijanje honorara za izlaganje ili bilo kakvo javno istupanje, kao i kolekcionarska svijest koju je kompleksnije izgraditi s obzirom na to da mora postojati osnovno likovno ili kulturno obrazovanje koje je dostupno svim građanima.

- Ne smijemo na kupovinu umjetničkih djela gledati, što je kod nas veliki problem, kao na pomoć umjetnicima. To nije pomoć umjetnicima, to je isto kao što pravnik zarađuje svoju platu.  Ne pomažemo pravniku, on radi svoj posao. Tako i umjetnici rade svoj posao. Oni čine našu dušu, svuda u svijetu se baštini taj kulturni segment - rekla je Brankovićeva.

Istakla je da je kod nas problem i opšte neobrazovanje i dodala da tu treba da nastupe arhitekte koji imaju moć uređenja objekata, da imaju svijest o tome da su mladi umjetnici budućnost, te da predlažu klijentu nešto što ima izuzetan kvalitet.

- Ako govorimo o aktuelnim stvarima, dosta građana angažuje arhitekte, jer danas je na snazi savremena arhitektura koja zahtijeva i savremene oblike umjetnosti. Kupovina umjetničkih djela mladih umjetnika podstakla bi njihov rad, ali i kupca jer on može da bude kolekcionar i da stvara kolekcije koje mogu da budu ozbiljan profit - kazala je ona.

Dodala je da je problem u BiH taj što prati određene težnje Evrope, a nema kapacitet u smislu prodaje, jer ne postoji nikakva svijest o tome.

- Ovdje je za umjetnost sve mnogo. Umjetnicima je samopouzdanje rasklimano, jer ih svi ubjeđuju da nisu potrebni. To je veliki problem koji se dešava u državi i struji koja ide ka umjetnicima, a to je da im se svaki dan ponavlja da nisu potrebni - rekla je Brankovićeva.

Poručila je da svi treba da se bavimo umjetnicima, jer umjetnost gradi identitet društva.

“Vagon”

Isidora Branković je istakla da je galerija “Vagon” nastala iz potrebe za prostorom koji bi mladim umjetnicima dao mogućnost da napreduju, da se edukuju, razvijaju publiku i produkciju.

- “Vagon” je nastojao da umjetnicima pruži priliku onoliko koliko je mogao u svakom trenutku, ali isto tako “Vagon” zahtijeva podršku da bi mogao da ostvari svoje ciljeve, a cilj je da bude prostor gdje će umjetnici moći da privređuju - kazala je ona.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana