Hristovo rođenje nadahnuće umjetnicima
Brojni umjetnici nadahnuće za stvaralaštvo pronalaze u Božijem imenu, a ljudska potreba za prikazivanjem vjerskih motiva u umjetnosti stara je koliko i sama religija.
U zavisnosti od pripadnosti određenoj religiji, kao i podneblju nastanka, korišćeni su različiti metodi, materijali i prikazi, da bi se sa razvojem društva i svijesti spoznala njena suština.
Ikone sa motivima Hristovog rođenja, pjesme i kompozicije sa vjerskim motivima, knjige i romani nerijetko su inspirisani ljubavlju prema religiji, posebno kada je u pitanju jedan od najvećih hrišćanskih praznika, Božić.
Profesor tehnologije, slikarstva i ikonopisanja na Akademiji umjetnosti banjalučkog Univerziteta Danko Brkić ističe činjenicu da se u središtu hrišćanstva nalazi Isus Hrist, koji svojim dolaskom na zemlju u vidu spasioca iskupljuje grijehe ljudi i umire mučeničkom smrću, ostavljajući tako vječnu inspiraciju likovnim stvaraocima.
Potreba za slikanjem božanskih i svetačkih figura, kao i prizora iz Biblije postala je opredjeljenje i zavjet mnogim stvaraocima i tako su nastala djela od neprocjenjive vrijednosti, koja danas krase muzeje i sakralne objekte.
- Nezaobilazna i možda najčešća tema u hrišćanskoj umjetnosti jeste Hristovo rođenje. Utemeljen na pisanoj i umjetničkoj tradiciji, taj motiv je prikazivan u svim likovnim tehnikama: skulpturi, temperi, ulju, mozaiku, iluminaciji, fresci i drugima - naveo je Brkić.
Istakao je da skoro nema likovnog stvaraoca koji se nije bavio ovom tematikom i podsjetio na Pjera dela Frančeska, Pitera Brojgela i Sandra Botičelija, bez čijih djela ne bismo mogli zamisliti svijet umjetnosti.
Nakon vjekovnog tinjanja, danas je duhovna svjetlost ikone ponovo zasjala punim sjajem, kao neraskidiva veza ovozemaljskog sa nebeskim.
Po religijskim motivima nastala su i brojna muzička djela koja su stvarali brojni srpski kompozitori, poput Stevana Stojanovića Mokranjca, Kornelija Stankovića i Josifa Marinkovića, ali i savremenih kompozitora koji se bave tradicionalnim crkvenim narodnim pjevanjem.
- Mokranjac je ostavio bisere horske muzike, a njegova "Liturgija Jovana Svetog Zlatoustog" tako je vješto urađena da se može izvoditi kako na bogosluženjima, tako i na koncertnim podijumima - kazao je kompozitor i dirigent banjalučkog hora "Jedinstvo" Nemanja Savić.
Objasnio je da je u pravoslavnoj crkvi osnovna karakteristika pjevanja to što je to a kapela muzika, te dodao da službu treba doživjeti, jer duhovna muzika tek dobija punoću kvalitetnim izvođenjem u hramovima koji su akustički dovoljno kvalitetni.
Djela sa motivom rođenja Isusa Hrista i inspirisana duhovnom tematikom potekla su i iz pera brojnih pisaca, a jedan od književnika koji njeguje vjeru kroz pisanu riječ je i Ljiljana Habjanović-Đurović, koja je napisala knjige kao što su "Petkana", "Voda iz kamena", "Svih žalosnih radost", "Gora preobraženja" i "Sjaj u oku zvezde".
Kompletnost bogosluženja
Duhovna muzika je vrsta molitve i u pravoslavnoj crkvi je zastupljena uz druge umjetnosti, poput slikarstva, ikonopisanja, freskopisa i arhitekture, a zahvaljujući ovim elementima koji se prožimaju služba dobija na kompletnosti i omogućava da vjernik ostane u istinskom duhovnom raspoloženju.
Hor "Jedinstvo"
Hor "Jedinstvo" za Božić nastupa u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci i za tu priliku svake godine pripremaju melodije koje su namijenjene za ovaj praznik, kao što su "Božićni tropar" ili "Rođenje tvoje Hriste Bože".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
