Hičkok vječni kralj filmske jeze

Otac savremenog psihološkog trilera u svojoj gotovo šest decenija dugoj i bogatoj karijeri režirao je više od pedeset filmova, od koji je šesnaest imalo pedeset nominacija za "Oskara".

Jedini film ovog kultnog režisera koji je osvojio prestižno filmsko priznanje "Oskar" je triler "Rebeka" iz 1940. godine, koji je snimljen po istoimenom romanu Dafni di Morije. Među njegovim najpoznatijim ostvarenjima su "Psiho", "Vrtoglavica", "Ptice", "Začaran" (sa sekvencom sna koju je dizajnirao Salvador Dali), "Prozor u dvorište", "Ozloglašena", "Sjenka sumnje"...

Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike njegovih filmova jesu sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam. Tu su i neizostavni napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula. Ovi Hičkokovi kvaliteti uticali su na scenariste i reditelje da se upuste u avanturu snimanja rimejkova njegovih filmova. Skot Abot i Džejms Vong, poznati po scenarijima za "Dosije Iks" i "Američku horor priču" napisali su scenario za film "Rozmarina beba". Naslovnu ulogu povjerili su Zoi Saldana. Reditelj Saša Džervasi snimio je dokumentarac "Alfred Hitchcock and the Makng of Psycho", koji prati priču o nastanku filma i teškoćama i izazovima s kojima se Hičkok suočavao na snimanju. Glavni likovi su Skarelt Johanson i Antoni Hopkins, koji se našao u ulozi Hičkoka. Počast njegovom liku i djelu dali su i u Rusiji, gdje će sutra prvi put biti prikazani neka njegova ostvarenja, na festivalu "Hičkok: devet nepoznatih". Po mišljenju većine najuticajniji je filmski radnik svih vremena i svakako jedan od najvećih reditelja u istoriji sedme umjetnosti. Oni koji su proučavali njegov rad, navode da je i sam bio poput priča koje je stvarao, intrigantan, duhovit, britak, direktan. Nekada je znao da bude brutalan i nerijetko ekscentričan u ophođenju sa okolinom. Kada je 1939. godine zakucao na vrata Holivuda, svi veći američki studiji su ga odbili. Pošto nije pristao da snimi "Titanik", zbog nedostatka adekvatnog broda za snimanje, odlučio je da ekranizuje "Rebeku".

Pedesete su najproduktivniji period njegovog razvoja, kada su nastala djela poput "Nazovi M radi ubistva", "Drž’ te lopova", "Prozor u dvorište", "Vrtoglavica", "Sjever, sjeverozapad" i čuveni "Psiho". Tada je otpočeo saradnju i sa zvijezdama poput Kerija Granta, Džejmsa Stjuarta, Ingrid Bergman, Grejs Keli... Posebno su bile intrigantni njegovi ženski likovi, najčešće ledene plavuše, koje ne nose seksualnost oko vrata poput jeftinog nakita. Ostao je upamćen i po svojim neslanim šalama - obučen u žensku haljinu plašio je glumice, a saznavši koje su fobije članova ekipe, poput straha od miševa ili zmija, ostavljao bi im kutije pune njih. Tako je snimio odgovarajući vrisak za ubistvo pod tušem u "Psihu". Tri decenije nakon rediteljeve smrti 1980. godine "Psiho" je i dalje njegov najveći hit. Na blagajnama američkih bioskopa zaradio je trideset dva miliona dolara i smatra se jednim od najuticajnijih ostvarenja u istoriji kinematografije. Godine 1967. dobio je nagradu "Irving Thalberg" za životno djelo, a poslije toga još jednu 1979. Samo godinu kasnije preminuo je u svom domu u Los Anđelesu, mirno, u snu, od zapaljenja bubrega, okružen kćerkom i suprugom.

"Gospodin i gospođa Smit"

Jedina romantična komedija Alfreda Hičkoka iz 1941. godine nadahnuta je romanom Normana Krasne, a riječ je o filmu "Gospodin i gospođa Smit". Kao i u svim svojim ostvarenjima, i u ovom filmu slavni reditelj ima kameo nastup. On se može vidjeti u 43. minutu filma kako prolazi pored Roberta Montgomerija. U rimejku filma naslovne uloge tumači slavni holivudski par Anđelina Džoli i Bred Pit.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.