Glumac Tihomir - Tika Stanić za “Glas Srpske”: Sloboda traži stalnu borbu
Djelo Ive Andrića i uspjeh koji je dodjelom Nobelove nagrade za to djelo postigao predstavlja najviše i najdragocjenije postignuće naše kulture i svrstava naš narod i jezik u red prosvećenih i kulturnih.
Kazao je to u razgovoru za “Glas Srpske” glumac Tihomir - Tika Stanić govoreći o romanu “Na Drini ćuprija”. Ovo djelo je tema njegove istoimene monodrame, koju je banjalučka publika imala priliku da pogleda u subotu u Banskom dvoru.
- Zbog toga je za opstanak naroda i kulture, jer jedno bez drugog ne opstaju, neophodno svakodnevno i trajno baviti se Andrićem - dodao je Stanić.
GLAS: Zašto ste se odlučili baš za djelo “Na Drini ćuprija”, šta Vas je privuklo ovoj knjizi, a ne recimo nekom drugom Andrićevom djelu?
STANIĆ: U romanu “Na Drini ćuprija” našao sam, između ostalog, i priču o velikom veziru Mehmed-paši Sokoloviću koji je promenio ime, veru i zavičaj. Izdigao se na, nama nepoznate, visine moći i vlasti gde malo njih dolazi i ostaje i gde ni mišlju ne možemo da ga pratimo da bi u trenutku smrti ličio na ostarelog i premlaćenog seljaka iz visokog sela Sokolovići. Ideju da pre dvadeset godina u vijećnici Banskog dvora u Banjaluci premijerno izvedem to dramsko kazivanje iz romana dala mi je gospođa Vida Grandić i ona je najzaslužnija što već dvadeset godina od Gračanice do Vašingtona od Osla, Amsterdama do Šeškovaca govorim ovaj očaravajući tekst.
GLAS: Andrić je u ovom romanu opisao Bosnu i čovjeka koji je rođen i odrastao između Istoka i Zapada. Kako odrasta čovjek na ovom prostoru danas?
STANIĆ: Svako vreme nosi svoje izazove, ali literatura i umetnost nam pomažu da shvatimo da “ni u čemu što nam se događa nismo ni prvi ni jedini”.
GLAS: Prošlo je više od 75 godina otkad je objavljen roman, a u njemu su opisani različiti vremenski periodi i uticaji u Bosni. Jesmo li danas samo prividno slobodni? Kako Vi vidite danas položaj srpskog naroda i Republike Srpske?
STANIĆ: Sloboda nije i nikad ne može biti zauvek osvojena i neophodno je uvek iznova boriti se za nju.
GLAS: Djelo na “Drini ćuprija” opisuje borbu koja se vijekovima vodila za vjeru, jezik, za zemlju, za život. Jesu li danas te borbe teže nego tada? Da li imamo više prepreka ili je situacija lakša?
STANIĆ: Citiraću pesimističnu misao Andrićevu iz ovog romana: “Oni se o tome i ne prepiru. Toliko su i jedni i drugi ubeđeni u tačnost svoga verovanja. I nema primera da je ikad iko uspeo da koga razuveri ili da je ko promenio svoje mišljenje”.
GLAS: Kakvi su Vaši planovi za naredni period?
STANIĆ: Mnogo radim, sutra počinje snimanje druge sezone serije “Kamiondžije”. Potom, trećeg jula, otvaram novo pozorište “Teatrijum” u atrijumu rektorata u Kapetan Mišinom zdanju. Paralelno snimam drugu sezonu serije “Klan”, treću sezonu “Državnog službenika”, a priprema se i druga sezona serije “12 reči”. Ako nastavim da nabrajam uplašiću se i sam koliko me posla svakodnevno čeka. Ali : “ko se rada krije-bolje da ga nije”.
“Nobelovac”
GLAS: Pripremali ste seriju “Nobelovac”, dokle je stigao rad na tom projektu? Kada možemo da je očekujemo na malim ekranima?
STANIĆ: Sada smo u završnoj fazi rada na scenariju. Ako sve bude išlo po planu, snimanje ćemo početi na šezdesetogodišnjicu dodele Nobelove nagrade, a serija će pred publikom da se pojavi u oktobru na stotridesetogodišnjicu Andrićevog rođenja, odnosno 2022. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
