Glumac Miki Manojlović za Glas Srpske: Kroz Romea i Juliju gledam život

Cvija Mrkonjić
Glumac Miki Manojlović za Glas Srpske: Kroz Romea i Juliju gledam život

Banjaluka - Razlozi zbog kojih sam izabrao "Romea i Juliju" su duboko u meni, u mom vaspitanju i odnosu prema ljudima i drugim nacijama. Razlozi su utkani u moje odrastanje. Moji roditelji, koji su me stvorili su uzrok. Razlozi za nastanak ove predstave su u mojoj ljudskoj prirodi i načinu na koji sagledavam život.

Rekao je ovo u razgovoru za "Glas Srpske" reditelj i glumac Predrag Miki Manojlović, čija neobično urađena predstava "Romeo i Julija", poznata ljubavna drama Viljema Šekspira, interpretira kroz srpsko-albanski sukob i doživljava veliki uspjeh na domaćoj pozorišnoj sceni.

Projekat je okupio glumce iz Prištine, Beograda, Sombora, Tirane i Njujorka, a drama je postavljena na albanskom i srpskom jeziku bez prevoda. Predstava doslovno interpretira problem međusobnog nerazumijevanja koji je u temeljima poznatog tragičnog zapleta o mladim veronskim ljubavnicima čija je ljubav okončana smrću zbog zavade njihovih porodica.

Manojlović je objasnio da je u njemu bilo kakva vrsta prezira, mržnje i netolerancije polje u kome se kreću njegove misli i zaključivanje o svijetu.

- Nije bilo lako proći čitav proces ovog projekta i uraditi predstavu, jer je trebalo okupiti ljude koji imaju poverenje u vas, talenat, inteligenciju i hrabrost da se upuste u ovakav proces, koji je bio zamišljen da se odvija u Beogradu i Prištini - naveo je Miki i dodao da su predstavu počeli raditi u Prištini, ali zbog usporenog postizbornog perioda formiranja institucija na Kosovu rad su nastavili u Beogradu.

Ovu priču beogradska publika je u Narodnom pozorištu imala priliku da vidi čak osam puta, a u Kosovskom narodnom pozorištu odigrana je premijera i četiri predstave. Komad je proteklog vikenda predstavljen u zagrebačkom "Kazalištu mladih". Svako prikazivanje predstave nagrađeno je dugim aplauzima i ispraćeno ovacijama. U Zagrebu je vladalo toliko interesovanje da su na pozornicu postavljane dodatne tribine, tako da su glumci igrali u međuprostoru između dva gledališta, a jednako je bio popunjen i naknadno uveden još jedan poslijepodnevni termin.

- Dobre reakcije u Zagrebu sam očekivao, ali zbog nacionalnih simbola i značaja institucija u kojima je predstava odigrana u Beogradu i Prištini nisam znao kakve će biti reakcije. Međutim, nije bilo reagovanja snaga desnice ili ultradesnice, što je već dobar znak - kazao je reditelj i dodao da predstava intenzivno živi i dalje.

Manojlović ističe da, iako je odnos Srba i Albanaca danas neuporedivo oštriji i komplikovaniji od odnosa Srba i Hrvata, ova predstava ne govori samo o Srbima i Albancima već generalno o netoleranciji i njenoj suprotnosti - ljubavi.

- Ona se tiče svakoga i Austrije i Belgije i Rumunije i Španije i Sirije i Turske i bilo koga gde god postoji bilo kakva vrsta netolerancije - istakao je Manojlović.

Kada je u pitanju očuvanje ljubavi i pravih vrijednosti u svijetu savremenih "Romea i Julija", on ističe da je to jako teško postići danas, jer su uticaji porodice i sredine izuzetno jaki.

- Za očuvanje ljubavi i pravih vrednosti potrebni su hrabri, osvešćeni ljudi sa velikim slovom Lj - poručio je glumac.

Kako u svakoj oblasti postoje usponi i padovi, tako je i sa dramskim tekstom, smatra Miki, objašnjavajući da u svakoj umjetnosti dolazi do generacijskih vrhunaca, ali da dramski tekst nipošto nije u krizi.

- Ljudi i dalje misle, postoje i imaju potrebu da pišu. Danas se mnogo piše i izdaje, postoji mnogo ozbiljne literature, dolaze nove generacije koje pišu, što je sjajno - kaže on.

Na pitanje da li pozorište i umjetnost mogu mijenjati svijet kaže da mogu, ali da je jedini sigurni domet trajanje predstave, odnosno da ga sigurno mogu mijenjati za vrijeme trajanja jedne predstave.

- Možda u nekome od gledalaca i na duže staze - zaključuje za kraj neponovljivi Miki Manojlović.

Dokumentarac

Miki Manojlović je naglasio da je tokom procesa rada i priprema projekta, koji je završen predstavama "Romeo i Julija" u Prištini, sniman i dokumentarni film "Jednačina sa jednom nepoznatom" na čijem početku su objašnjeni razlozi zbog čega je odabrao upravo Šekspirove veronske ljubavnike.

- Drago mi je što to ostaje na filmu, jer film živi duže od dnevne štampe i neko će videti i kasnije - rekao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana