Glas Srpske na 60. međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu: Istočno štivo ne silazi sa prestola

Jasmina Perišić
Glas Srpske na 60. međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu: Istočno štivo ne silazi sa prestola

Beograd - Slavna imena Puškina, Tolstoja i Dostojevskog i ove godine su najtraženija među autorima ruske književnosti, a velika potražnja za ruskim klasicima potvrđuje da su oni najbolji njegovatelji kulture i književnosti.

Rekli su ovo za "Glas Srpske" na štandu Rusije koji je sav u crvenim, plavim i bijelim bojama vjerno oslikavao Rusiju, zemlju počasnog gosta 60. beogradskog sajma knjiga.

U srijedu, četvrtog dana sajma, u hali dva, u kojoj su se predstavili uglavnom gostujući izdavači, centralno mjesto zauzeli su Rusi. Nedaleko od njih, u moru izlagača, posjetioci su se zadržavali i na štandovima Kine, Indije, Bjelorusije i regiona.

- Velika nam je čast, ali i odgovornost što smo ove godine počasni gosti sajma. U Beogradu se predstavljamo već sedmu godinu, ali prvi put u ovom svojstvu - rekla je jedna od predstavnica ruskog štanda Margarita Bondarčuk.

Na njihovom štandu izloženo je oko 1.500 naslova vodećih ruskih izdavača, a svoj program obogatili su i nizom manifestacija.

- Pored klasika, nama su dosta traženi i savremeni autori, jer su dosta prevođeni. Među njima dominiraju Viktor Jerofejev i Sergej Lukjanjenko koji će se ovih dana predstaviti beogradskoj publici. Iz Rusije su doputovali i poznati pisci i dobitnici nacionalnih nagrada Pavel Basinski, Sergej Beljakov, Boris Jevsejev i Eduard Verkin - kazala je Bondarčukova.

Dodala je da se čitaoci dosta raspituju i za ruske udžbenike, rječnike i dječije knjige.

Nedaleko od Rusa znatno manju, ali značajnu kvadraturu zauzeli su i štand za nacionalno predstavljanje te štand Udruženja izdavača Republike Srpske.

- Ove godine predstavljamo kapitalno istorijsko djelo "Istorija Republike Srpske" autora Čedomira Antića i Nenada Kecmanovića, ali i pravopis ijekavskog srpskog jezika "Bavimo se gramatikom". Istakao bih veliku zainteresovanost posjetilaca za Ćopića i Kočića, kao i za neke savremene pisce iz Banjaluke - kazao je Borislav Maksimović ispred Predstavništva RS u Srbiji.

I dok na štandu Kine, koja je prošle godine bila počasni gost sajma, vlada veliko interesovanje za radionice kaligrafije, na štandu Hrvatske kažu da je klasika ipak najtraženija.

- Dosta su traženi autori Miljenko Jergović, Miljenko Smoje, ali i neki autori koji nisu izdavani u Srbiji, a kod nas jesu kao, na primjer, Milan Kundera - kazali su sa ovog štanda.

Velika posjećenost sajma, kao i svake godine, iznjedrila je razne profile posjetilaca, među kojima je dominirala mlađa populacija studenata i srednjoškolaca.

- Prvi put sam na sajmu i zadivljena sam koliko sve megalomanski izgleda. U moru knjiga ne znam šta da odaberem, pa sam išla na sigurno i odabrala Momu Kapora. Kupila sam i dvije knjige francuskog izdavača, jer su bile povoljne. Jedini minus sajma su visoke cijene - kazala je studentkinja iz Novog Sada Anabela Sovilj.

Nagrade

Izdavač godine beogradskog Sajma knjiga je "Službeni glasnik Srbije". Nagrada za izdavački poduhvat godine pripala je ravnopravno knjigama "Vuk naš nasušni" Milovana Vitezovića i ediciji Filološkog fakulteta "Jezik i književnost" na ruskom jeziku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana