Glancanje blaga svjetske baštine

Mirna Pijetlović
Glancanje blaga svjetske baštine

Višegrad - Zbog velikih oštećenja na temeljima stubova mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS počeo je njegovu rekonstrukciju sa arhitektom Milijanom Okilj na čelu.

Kako je za "Glas Srpske" potvrdila Okiljeva, ovih dana je završeno sa izradom projektne dokumentacije, prikupljena su sredstva i ekipa Zavoda počela je neophodne radove na stubovima temelja mosta.

- Do sada su urađeni pripremni radovi i dopremljeni kameni blokovi na lokalitet. Slijede radovi na konstruktivnoj sanaciji temelja - pojasnila je Okiljeva za naš list.

Most preko Drine u Višegradu je remek-djelo mostogradnje. Sagrađen je u vremenu od 1571. do 1577. godine po želji i naredbi Mehmed-paše Sokolovića, a prema nacrtima mimara Sinana. Najstarija dokumenta u vezi sa mostom su o eksproprijaciji zemljišta potrebnog za njegovo građenje.

- Jedinstvenost višegradskog mosta, uglavnom, je u njegovom obliku - naglo savijena konstrukcija koja se sastoji od dijela sa jedanaest lukova što premošćuju Drinu i rampe sa četiri luka pomoću kojih se most pod pravim uglom spaja sa lijevom obalom, prateći položaj zemljišta - kaže Milijana Okilj.

Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se u kamenu profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Iznad šestog stuba sa obje strane nalaze se proširenja.

- Sa desne strane je kameno platno u čijoj niši su dvije ploče sa natpisom. Gornji stariji natpis ispisan je 1571/72. godine, a donji 1577/78. godine - ispričala je Okiljeva.

Most preko Drine u Višegradu je jedan od najreprezentativnijih primjera mostogradnje XVI vijeka. Predstavlja simbol Višegrada i čitave regije.

Most Mehmed-paše Sokolovića upisan je na Listu svjetske baštine na 31. sjednici Svjetskog komiteta za zaštitu održanoj od 23. juna do 2. jula 2007. godine na Novom Zelandu.

Iskušenja

- U svom višegodišnjem postojanju most je pretrpio mnoga iskušenja, rušenja i popravke, a najveće - rušenje jednog svoda u srednjem vijeku, jednu popravku 1873. godine, uticaje katastrofalno velike poplave 1896. godine - kada je u cjelini bio pod vodom. Takođe, 1914. godine, kada su bila srušena dva riječna stuba i odgovarajući svodovi, pa 1943. godine miniranjem su stradala četiri riječna stuba i njima pripadajuće konstrukcije svodova, te ponovna oštećenja kao posljedica lošeg održavanja i velikog saobraćajnog opterećenja konstatovani su 1977. godine - rekla je Milijana Okilj.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana