Freske Romanovih krase hram u Dobrunskoj Rijeci
Višegrad - Slikari freskopisci Drago Vučić iz Bileće i Branislav Kovačević iz Pala, između ostalih, naslikali su na zapadnom portalu manastira Svetog Nikole u Dobrunskoj Rijeci kod Višegrada Svetu carsku porodicu Romanov.
Freska zauzima veliki prostor i na njoj su likovi posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova, njegove supruge carice Aleksandre Fjodorovne, te kćerki Olge, Tatjane, Marije i Anastasije i prestolonasljednika sina Alekseja.
Svi članovi carske porodice, koje su boljševici ubili u noći između 3. i 4. jula 1918. godine, naslikani su sa oreolima, jer ih je Ruska zagranična crkva kanonizovala 1981. godine a moskovska patrijaršija uvrstila u kalendar Crkve.
Ikone i freske su prozori u nebo. Njih mogu stvarati oni koji su božjim darom obdareni. Iako je slikanje fresaka propisano crkvenim kanonima, svaki umjetnik u njima ostavi pečat svoje duše i bogobojažljivosti.
- Da bi nastala freska ili ikona, umjetnik mora da ostvari duhovni i molitveni mir. Dok slikamo, postimo, prisustvujemo svetim liturgijama, a kad radimo uz miris tamjana, slušamo crkvenu muziku - kaže slikar Branislav Kovačević.
Drago Vučić kaže da umjetnik nema vremena da se divi svom djelu.
- To je kao u priči Ive Andrića "Most na Žepi" kad je neimar ćupriju na brzoj i nepredvidivoj rijeci u pustom kraju završio i krenuo u Carigrad, te mu se nije dalo da se okrene i vidi svoje veličanstveno djelo. Ime tog majstora je brzo zaboravljeno, kao što će biti i imena autora ovih fresaka ali one će ostati da žive na zidovima i u dušama našim - kaže Vučić.
Iguman manastira u Dobrunskoj Rijeci arhimandrit Jovan Gardović kaže da Srbi i Rusi imaju posebne veze još od kada je Rusija bila pod Tatarima, a srpski narod joj je pomagao štampajući bogoslužbene knjige i slao ih njenim crkvama da bi imali odakle čitati službe božje.
On dodaje da su Rusi Srbima uzvraćali dok su bili pod turskom vlašću istim načinom, knjigama koje su u bogoslužbenoj praksi primjenjivane i njima je služeno u srpskoj pravoslavnoj crkvi.
- Sam vid živopisa iniciran je činjenicom da su u isti dan, 17. jula, postradala carska porodica Romanov i đeneral srpske vojske u otadžbini Draža Mihailović. To su ljudi koji su ostavili iza sebe poruku da se živi onako kako je Bog rekao - rekao je arhimandrit Gardović.
On kaže da manastir održava veze sa ruskim narodom. Tako se često organizuju posjete ruskih građana ovoj svetinji, kao prošle godine kada je stiglo 70 vjernika iz Rusije.
- Oni su tada izjavili da su očarani time kako su ljudi ovdje pobožni, kako se bogu mole i molitvom održavaju vjeru sa Svevišnjim - dodao je Gardović.
U porti manastira u Dobrunskoj Rijeci nalazi se i spomenik generalu Draži Mihailoviću, kojeg su stotinak metara dalje uhapsili pripadnici OZNE 13. marta 1946.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
