Francuski slikar Kamij Pisaro rođen prije 190 godina: Buntovni pokretač impresionizma
Umjetnost je glavna stvar. Kao hljeb ili vino ili topao zimski kaput. Oni koji misle da je ona luksuz, imaju samo trunku mozga. Duša čovjeka gladuje za umjetnošću kao što želudac krči za hranom.
Piše ovo Irving Stoun u svojoj knjizi “Dubina slave” koja predstavlja djelo inspirisano životom slikara Kamija Pisaroa.
Jedan od učesnika prve izložbe impresionista 1874. godine i jedan od začetnika impresionizma, Kamij Pisaro rođen je na Antilima 10. jula prije 190 godina.
- Sve je lijepo i jedino što je važno jeste naći pravi način da ga predstavimo - govorio je Pisaro, pitajući se i živeći slikanje.
Njegova strast i način na koji je pristupao umjetnosti i stvaranju, gorjela je čitavog života, oblikovala ga u ono što je postao, odredila i načinila od njega ono što jeste danas, ostavljajući nemjerljiv značaj u svjetskoj umjetnosti.
U drugoj polovini devetnaestog vijeka Pariz je bio jedan od centara umjetnosti. Pisaro je tada, nakon obilaska Venecuele, došao u Francusku, i u potpunosti se posvetio slikanju, što je započeo mnogo ranije. Odbačen od porodice zbog izbora koje je načinio, živio je život umjetnika, posvećenog slikanju u prirodi, ali život umjetnika koji je bio prepun nedaća i bijede. Tek pred kraj života dobio je pažnju, ali slavu i priznatost stekao je tek nakon smrti.
Mudar i povučen, zbog silnih pritisaka, okrenuo se buntovnoj strani, najviše pod uticajem roditelja, kod kojih nije bio prihvaćen, šta god radio.
Uz sve čime ga je život opkolio, Pisaro je, životareći kao umjetnik, uz želju za stvaranjem koja ga je nosila, osjećao da će djela koja je načinio biti drugačiji vid svijeta. Drugačije sjene, pristup bojama, šarolikosti i raznolikosti u putovanju četke po platnu i drugačiji svijet viđen okom impresioniste. Eksperimentisao je sa svjetlom i proučavao ga, a njegov stil ostao je jedinstven i u okviru impresionizma.
Umjetnost je dijelio sa Moneom, Renoarom, Sezanom, Gogenom, Maneom, Zolom i Bodlerom. Svi oni danas u istoriji umjetnosti predstavljaju neke od najznačajnijih stvaralaca, a Pisaro im je na svojstven način pomagao da usavrše tehnike rada i usmjeravao ih.
Pisaro je slikao jednostavne prizore, kao što su različite figure, mrtva priroda, pejzaži, scene iz gradova, a bivali su ispunjeni nježnošću, specifično prevučenim potezima po platnu i ljubavlju stvaraoca.
Mone i on bili pokretači pomenute izložbe impresionista, prijatelji i djelitelji žara za stvaranjem, uprkos kritikama. Pisaro je ostao istrajan, iako je kritika tada bila nemilosrdna prema pokretu impresionizma.
Pisaro je, kao i većina impresionista, bio okarakterisan kao buntovnik koji želi da mijenja sve što slikarstvo jeste, ali zajedno sa ostalim impresionistima, predano, marljivo i buntovnički, radili su, uprkos kritikama na stvaranju nove ljepote u slikarstvu.
- Ne znam šta je ljepše i dirljivije od gospodina Kamija Pisaroa, koji ispod svoje sijede brade čuva mladalački zanos i koji, daleko od bučnih družina, žirija i gnusnih pakosti, slika vatreno kao i juče, slika najljepše i najznačajnije slike našeg doba - naveo je 1892. godine Oktav Mirbo u “Figarou”, i to je bilo istinski značajno, jer je nakon nekoliko decenija posvećenosti, Pisaro konačno dobio pozitivne ocjene kritike, i priznanje, nakon višedecenijske posvećenosti stvaranju.
- Samo crtajući često, crtajući sve i crtajući intenzivno, možemo doživjeti da jednog dana otkrijemo da smo sačinili nešto u njegovom pravom obliku - govorio je Pisaro.
Pisaro je umro 13. novembra 1903. godine u Parizu.
Poentilizam
Pisarov rad se tokom godina razvijao na različite strane, mijenjao je način rada, teme i usmjerenja. U kasnoj fazi izabrao je poentilizam kao način rada. Poentilizam je tehnika kojom se boja na sliku nanosi u kratkim potezima, tačkama, da bi krajnji rad djelovao kao skladna cjelina i jasno određena forma. Poentilizam (neoimpresionizam) označava kasni razvoj imppresionizma.
Žorž Sera i Pol Sinjak najznačajniji su predstavnici ovog pravca.
“Dubina slave”
Djelo “Dubina slave” Irvinga Stouna istorijski je roman baziran na životu Kamija Pisaroa. Stoun je pisao djela o životima Vinsenta van Goga, Čarlsa Darvina, Mikelanđela i drugih.
- Došavši u Pariz, sa malog ostrva u Karipskom arhipelagu, Pisaro otkriva uzbudljiv život francuske prestonice i predaje se svom slikarskom pozivu sa mnogo strasti. Irving Stoun uspješno dočarava nevjerovatnu Pisaroovu borbu za umjetnost, ali i za život - naznačeno je o pomenutoj romansiranoj biografiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
