Filmovi i izložba Ružici Sokić u čast
Beograd - Da će se ime velike Ružice Sokić slaviti vječno na srpskoj pozorišnoj sceni i da njen lik nikada neće izblijedjeti, dokaz su svi oni koji su se potrudili da se godišnjica smrti ove glumice i 80-godišnjica rođenja obilježe nizom manifestacija.
Jedna od najvećih glumica jugoslovenskog pozorišta preminula je 19. decembra prošle godine, samo pet dana poslije svog 69. rođendana.
Fondacija "Ružica Sokić", čiji je cilj da sačuva uspomenu na izuzetan dar i duh koji su ostavili dubok trag u našoj kinematografiji i pozorištu, ali i u čitavom kulturnom miljeu Beograda, upriličila je program zajedno sa Jugoslovenskom kinotekom i Ateljeom 212.
U Ateljeu 212, kući u kojoj je više od 50 godina bila na sceni i ostvarila nezaboravne likove u predstavama od kojih se mnoge danas smatraju antologijskim ostvarenjima - "Ko se boji Virdžinije Vulf", "Krmeći kas", "Čudo u Šarganu", "Kod lepog izgleda", "Korešpodencija", "Ženski orkestar", "Priče iz Bečke šume", "Iz života kišnih glista", "Aveti", "Bergmanova sonata"... svečano je otvorena izložba "Sećanje na Ružicu Sokić".
Pored projekcije filmova "Žuta" Vladimira Tadeja, "Kad budem mrtav i beo" Živojina Pavlovića, koji podsjećaju na njena ostvarenja iz najslavnije epohe srpskog filma, "crnog talasa", i izložbe plakata najvažnijih djela u kojima je igrala, direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović najavio je i program za 18. decembar - "Veče sećanja" u svečanoj sali Kinoteke, uz film "Život je san" Dragana Kresoje.
"Dug" prema Ružici Sokić za sve ono što je dala i ostavila srpskom filmu Muzej kinoteke pokazao je i početkom ove godine kada joj je priredio omaž.
Godišnji pomen glumici koja je dobila najveće jugoslovenske i srpske filmske i pozorišne nagrade, koja je govorila da je izgubljena kad nema glumački zadatak, jer joj se običan život možda i ne dopada, biće održan 19. decembra u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Zlatno Doba
Ružica Sokić rođena je 1934. godine kao kćerka trgovca i suvlasnika tadašnjeg beogradskog lista "Pravda" Petra Sokića. Kao djevojčica učestvovala je u Dečjoj radio-dramskoj grupi Radio Beograda. Glumu je diplomirala 1958. na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu. Kratko vrijeme bila je član Savremenog pozorišta, a ubrzo je prešla u Atelje 212. Njena filmska, pozorišna i televizijska karijera čine nezaobilazni dio "zlatnog doba" srpske kulture i umjetnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
