Elektronske knjige raj za površne čitaoce
Banjaluka - Elektronsko čitanje je površno. Način života i kompjuterska era odvojili su nas od tradicionalizma, a to znači: kretanja, aktivnog učešća, prisustva... Otuda su biblioteke poluprazne, galerije puste, a pozorišta u intelektualnom mraku.
Ovo je mišljenje književnika Tode Nikoletića iz Srbije, a slično mišljenje imaju i pisci iz Republike Srpske Miladin Berić i Goran Vračar.
- Ovakav način čitanja lišen je polemike, analize, i što je najgore, udobnosti. Klasični način ima svoj ritual i opredmećeno je ono što držimo u ruci, umesto miša i kursora. Miris knjige se ne može zameniti zujanjem ventilatora - istakao je Nikoletić.
On je omiljen među najmlađim čitaocima. Njegovo djelo "Put po svetu na trotinetu" postavljeno je na sceni Gradskog pozorišta "Jazavac" u Banjaluci, a smatra da nove tehnologije rijetko bude želju za klasičnim knjigama.
- Lakše je pokloniti nekom knjigu nego računar. Ali svako vreme nosi svoje breme. Živimo u doba sukoba elektronike i klasike. Ko će pobediti, videćemo. Ipak, mislim da je bolje i elektronski čitati, nego nikako ne čitati - šaljivim dosjetkama ukazao je Nikoletić.
Profesor norveškog Nacionalnog centra za čitalačko obrazovanje i istraživanje An Mangen smatra da forma publikacije iz koje čitamo utiče na samo čitanje i razumijevanje pročitanog.
U studiji, koju je zajedno sa svojim timom predstavila u julu na konferenciji u Italiji, Mangenova ističe da opipljivost papira, odnosno neopipljivost digitalnog, različito djeluju na naše čitanje, bez obzira na činjenicu da se još nismo sasvim prilagodili elektronskoj formi.
U okviru svog istraživanja Mangenova i njene kolege zatražili su od grupe studenata da pročitaju roman iz dva formata: sa papira i ekrana. Tokom procjene razumijevanja teksta koje su čitaoci pokazali Mangenova je primijetila da je uloga forme publikacije veoma važna. Kada su čitaoci pozvani da događaje iz priče iznesu hronološkim redom, oni koji su pročitali roman sa papira su to daleko bolje učinili, praveći manje grešaka i generalno dajući tačniju verziju priče, navedeno je u članku.
Književnik iz Banjaluke Miladin Berić smatra da za prave ljubitelje pisane riječi onlajn čitanje može biti samo uvertira ili najobičnije upoznavanje sa djelom koje imaju namjeru da pročitaju u štampanom izdanju.
- Činjenica je da je elektronsko čitanje oslobođeno emocija pa samim tim i nije kompletno, ali je nažalost u skladu s vremenom koje sve više cijeni površnost. Na kraju sve se obično svede na čitanje sažetka… - kazao je Berić.
Čaroliju koju svaka knjiga nosi u sebi, kako je rekao književnik iz Istočnog Sarajeva Goran Vračar, nemoguće je doživjeti ukoliko to djelo ne pronosate nekoliko dana po kući i ne upamtite njegove korice.
- Mogućnost da zavrnete vrh lista, čime označavate mjesto do kojeg ste stigli u čitanju, ili da uglavite nekakav papirić kao oznaku daje vam novu dimenziju i vi, dok čitate, jednostavno živite život glavnih likova. Nikakvo blještavilo ekrana ne može to zamijeniti. Digitalno izdavaštvo je poseban segment i treba ga njegovati, ali fizički dodir sa štivom je i dalje nezamjenjiv - naglasio je Vračar.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
