Dragoslav Pavle Aksentijević, pojac: Pojanje karijatida uz srpsku duhovnost

Snežana Tasić
Dragoslav Pavle Aksentijević, pojac: Pojanje karijatida uz srpsku duhovnost

Pravi čuvari tradicionalne srpske muzike zaslužuju svaku pohvalu i pažnju. Zaslužan je svako ko navede i jedan mali citat, jer to dođe kao kruna kompletne kompozicije i predstavlja najveći deo tog aranžmana i takvog jednog pristupa. Ima mnogo nas koji idemo na taj isti izvor. Međutim, neki tu vodu oko izvora zagade, a neki sa poštovanjem dožive veliku inspiraciju i žele da nastave tradiciju, a da je suštinski ne menjaju.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" pojac Pavle Aksentijević, poznat kao čuvar srpske etno-muzike i sjajan izvođač vizantijskih kompozicija.

* GLAS: Da li još radite na prikupljanju vizantijskih pjesama?

AKSENTIJEVIĆ: Ima dovoljno pesama za sedam-osam karijera ovakvih kakvu sam ja imao, ali, nažalost, nema prilika, nema podsticaja. Nedavno sam dobio rukopis sa Kipra koji je otkrio naš muzikolog Andrija Jakovljević. Rukopis je otkriven u manastiru Iviron, a pisao ga je Mavril Hrisafis. Reč je o rukopisu na hiljadu strana koji je Hrisafis radio u Smederevu, gde je boravio kod svoje rođake Grkinje na dvoru Đurđa Brankovića, po padu Carigrada. Pesama ima mnogo, pronalazim ih i više puta sam isticao da imam kompletan najstariji srpski rukopis.

* GLAS: Koliko često nastupate?

AKSENTIJEVIĆ: U jednom periodu su mi slali policiju na koncerte, to je bilo Titovo vreme. Kad sam snimao film "Boj na Kosovu", pa i oko samog Gazimestana, bilo je više od 20 nastupa mesečno, a sada prođe i po nekoliko meseci bez nastupa.

* GLAS: Bavite se i slikanjem. Koliko imate vremena da se tome posvetite?

AKSENTIJEVIĆ: Zbog manjeg broja koncerata imam sve više vremena za slikanje. Mnogo sam uz štafelaj, to je moje prvo zanimanje. Publika će 16. decembra moći da dođe na otvaranje moje izložbu u Beogradu, kada ću i održati koncert pod nazivom "Karijatide sna".

* GLAS: Koncertu ste dali simboličan naziv. Koju poruku on nosi?

AKSENTIJEVIĆ: Karijatide su devojke sa Peloponeza koje su zarobljene i odvedene u ropstvo i koje su u staroj antičkoj arhitekturi predstavljene kao stubovi. Najčuvenije su one u Erehtejonu i one u nekom prenosnom značenju nose moje snove, moja sećanja, čak i onaj period pre sećanja. To je ono što sam slušao i doživeo lično, što sam zapamtio i ostalo je kao u nekim snovima.

* GLAS: Jesu li Vaši sinovi Vaši najbolji učenici?

AKSENTIJEVIĆ: Moji sinovi su instrumentalisti i oni učestvuju na nastupima. Nisam ponosan što nastupam sa sinovima nego na to što oni to odlično rade.

Slike

Pavle Aksentijević je rođen u Beogradu 1942. godine, magistrirao je na Likovnoj akademiji 1967. godine. Prestaje da slika od 1971. do 2006. godine. Posljednje dvije izložbe koje je priredio su "Pristupanje" u galeriji "Progres" i "Posvećenje" u Kolarcu.

Slike iz ciklusa "Karijatide sna" nastale su u periodu od 2007. do 2010. godine, a rađene su u tehnici akrilik na platnu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana