Don Kihot pobijedio književne vjetrenjače

Aleksandra Glišić
Don Kihot pobijedio književne vjetrenjače

Banjaluka - Čitanje neke dobre knjige korisno je po zdravlje, kao i fizička vježba, govorio je čuveni filozof Imanuel Kant.

O književnim ukusima ne vrijedi raspravljati, ali sudeći po prodaji određenih naslova, mnoge pisane avanture decenijama su na listi najčitanijih, ali i najprodavanijih. Prema podacima sa više listi, rađenih u nekoliko zemalja, prvo mjesto zauzima kultni "Don Kihot" kao najbolja knjiga svih vremena i najprodavanije književno djelo. "Don Kihot" Migela de Servantesa prodat je u 315 miliona primjeraka. Riječ je o jednom od remek-djela španske i svjetske književnosti, a to je najviše objavljivana i najprevođenija knjiga na svijetu poslije Biblije. Smatraju je kamenom temeljcem zapadnoevropske književnosti i jednim od najboljih objavljenih djela fikcije svih vremena, kao i najvažnijim djelom španskog Zlatnog vijeka.

Pretpostavlja se da se ideja o sredovječnom plemiću koga su zaludjeli viteški romani vjerovatno prvi put pojavila u obliku jedne od Servantesovih "Uzornih noveli", koja je kružila u rukopisu pod naslovom "Veleumni plemić od Manče". Ovaj roman je u stvari proširenje novele koja je, po riječima samog Servantesa u prologu prvog djela, nastala prilikom jednog od njegovih boravaka u zatvoru.

"Priča o dva grada" Čarlsa Dikensa ima zabilježenih 200 miliona prodatih primjeraka, a to je prema ocjeni književne kritike najbolji istorijski roman ovog pisca. Radnja romana prati život grupe ljudi upletenih u kataklizmu francuske revolucije i njenih strahota. Dikens je bazirao istorijske događaje svog romana na Karlajlovom veličanstvenom djelu "Francuska revolucija", ali takođe se držao i sopstvenih opažanja i proučavanja tokom brojnih posjeta Parizu.

"Gospodar prstenova" Dž. R. R. Tolkina ima 150 miliona prodatih primjeraka. Velika popularnost koja ne jenjava dovela je do čestog spominjanja "Gospodara prstenova" u popularnoj kulturi, osnivanja velikog broja društava obožavalaca Tolkinovih djela. Veoma dobro prihvaćena filmska trilogija "Gospodar prstenova" Pitera Džeksona probudila je novi talas interesovanja za "Gospodara prstenova". Još jedan Tolkinov naslov "Hobit" je omiljen među čitaocima. Zvanični podaci pokazuju da je prodaja ove knjige stigla do 140,6 miliona primjeraka, slijedi je kultni "Mali princ" Antoana de Sent Egziperija sa 140 miliona.

O popularnosti knjige "Hari Poter i kamen mudrosti" Džoane K. Rouling nema potrebe ni govoriti, a zabilježena je prodaja od 107 miliona primjeraka. Djela kraljice krimi-žanra Agate Kristi uvijek imaju armiju obožavalaca, što dokazuje i 100 miliona primjeraka knjige "Deset malih crnaca", koji su otišli sa polica knjižara širom svijeta.

Dio iz serijala "Hronike Narnije - Lav, vještica i ormar" K. S. Luisa može da se pohvali sa 85 miliona prodatih knjiga, a nema sumnje da je zahvaljujući različitim filmskim adaptacijama stekao još veću popularnost.

"Da Vinčijev kod" Dena Brauna spada u one knjige koje su podigle veliku prašinu, izazivale burne rasprave u medijima i književnim krugovima, što se odlično odrazilo na prodaju (80 miliona primjeraka).

Nešto manju prodaju ostvario je popularni "Alhemičar" Paola Koelja - 65 miliona primjeraka, a ova cifra ne čudi s obzirom na to da je riječ o jednom od najčitanijih savremenih pisaca. Rame uz rame sa njim, sa identičnom prodajom, stoji "Lovac u žitu" Dž. D. Selindžera.

Kada je riječ o književnim serijalima, "Hari Poter" je daleko ispred svih, sa 450 miliona prodatih primjeraka. Serijal Dena Brauna o Robertu Langdonu ima 200 miliona prodatih primjeraka.

Markes i Eko

Na listi knjiga koje su prodate u 50 miliona primjeraka su "Hari Poter i darovi smrti" Džoane K. Rouling, kao i "Sto godina samoće" Gabrijela Garsije Markesa. U njihovom društvu su i "Lolita" Vladimira Nabokova i "Ime ruže" Umberta Eka. Istu prodaju bilježi i "Mostovi okruga Medison" Roberta Džejmsa Volera, knjiga koja je postala popularna zahvaljujući istoimenom filmu sa Meril Strip i Klintom Istvudom u glavnim ulogama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana