Dom prve pjesnikinje Magdalene Živanović obrastao u korov: Dučićeva i Magina ljubav i dalje u ruševinama

Tužno je što danas u Bijeljini u kući Mage Živanović, koja čuva priču o jednoj posebnoj ljubavi, zidovi nisu ukrašeni knjigama poezije, predmetima iz Maginog i Dučićevog vremena i književnim spisima, nego umjesto toga unutar srušenih zidina korijenje puštaju stabla i korov.

Nekada najljepša kuća u Bijeljini, sada je ruševina, a prolaznici je mogu prepoznati samo po muralu Mage Živanović, a Dučićev mural se ne vidi od korova kao ni spomen-ploča. Pričalo se da će uskoro početi obnova ove kuće pa je napravljen i idejni projekat, međutim, još se ništa konkretno ne zna.

Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" iz Bijeljine je 2021. godine pokrenulo inicijativu za rješavanje pitanja obnove kuće Magdalene Živanović. To je "Glasu Srpske" potvrdio predsjednik ovog društva Slaviša Mikić, koji je objasnio da je proces još u toku te da su imovinsko-pravni odnosi glavni problem.

 - Problem je što je vlasništvo podijeljeno na tri dijela. Grad Bijeljina trenutno treba da riješi imovinsko-pravne odnose, koji su najveći problem - rekao je on.

Prema njegovim riječima urađen je i idejni projekat koji je zamišljen tako da ta postojeća kuća bude srušena, a da na njenom mjestu bude napravljen spomen-park sa replikom balkona.

- Smatram da to nije dovoljno i da bi bilo bolje da tu bude izgrađen pravi objekat. Mislim da smo toliko dužni našoj prvoj pjesnikinji, čijeg značaja nismo svjesni. Ogriješili bismo se ako joj se ni bismo na pravi način odužili - dodao je on i objasnio da je svima cilj da ovo pitanje bude riješeno, jer bi to bilo značajno, kako za kulturni život Bijeljine tako i u turističkom smislu.

Davne jeseni 1893. godine Jovan Dučić stigao je u Bijeljinu i tada je zapisao: "S kraja na kraj koliko je široke Bosne, malo ti je ljepših mjesta nego što je naša Bijeljina". Čim je stigao u sembersku ljepoticu Dučić se smjestio u kuću poznatog trgovca Pere Živanovića, odnosno kod njegovog zeta Jove Nikolića. Tako je unuka Pere Živanovića i kćerka Jove Nikolića, Magdalena, zvana Maga upoznala novog učitelja iz Trebinja. Dučić je bio zadivljen njenom ljepotom, a vremenom je uvidio i koliko je umna i dobrodušna. Na vrhuncu ljubavi prema Magi Dučić u decembru 1893. piše priču "Stručak miloduva" sa podnaslovom "Prikazano gđici M. Živanović". Prva priča ove knjige počinje opisom Bijeljine, gdje Dučić veliča ovaj grad. U drugoj cjelini opisuje kuću Živanovića koja se isticala gvozdenim balkonom, veličinom i ljepotom. U tim pričama Dučić piše o dvoje zaljubljenih, o ljubavi Sajke i Nike, koji su zapravo on i Maga, a storiju završava srećnim krajem. Međutim, Dučićeva i Magina ljubav nije imala srećan kraj, njihova priča je nažalost prekinuta. Na Magu je uticala tako da odbije sve prosce i ostane sama sa pjesnikovim pismima, a na Dučića tako da više nikad nikog ne zaprosi.

Sve ovo saznajemo iz knjige "Ključar čudne ljepote Jovan Dučić" autorke Ljiljane Lukić, koja je proučavala detalje Dučićevog boravka u Bijeljini i njegovu ljubav sa Magdalenom. Za "Glas Srpske" Ljiljana Lukić je kazala da u Bijeljini postoji poseban problem.

- Tu su ostaci kuće Mage Živanović. Na kraju će se srušiti. Plan je da se na mjestu njene kuće postavi reljef i park, ali mislim da to nije nikom zanimljivo. S obzirom na to da Bijeljina ima etno-selo Stanišići gdje turisti neprestano dolaze, vjerujem da bi svi došli da vide kuću u kojoj je Dučić stanovao - istakla je ona.

Kako nam je kazala pronašla je pisma koja su dokaz da je on stanovao u Maginoj kući, koja je bila prepoznatljiva po balkonu, jer u to doba balkon nije bio česta pojava na kućama.

- Treba pronaći sredstva da ponovo bude izgrađena ta kuća i da bude otvorena za turiste. Bilo bi lijepo da tu bude kustos i da budu prikazana Dučićeva djela, a mogao bi se pronaći i namještaj iz Maginog vremena. Bilo bi divno, ali eto naši ljudi kao da ne vide značaj toga, a pogledajte samo kako su Italijani napravili priču u Veroni. Tamo svi hrle i plaćaju da vide kuću i da stanu ispod balkona gdje je Romeo pjevao pjesme Juliji, a ne zna se tačno da li je to ta kuća. Ali ti su ljudi promućurni i tolike pare su zaradili na tome i održavaju tamo svečanosti i vjenčanja, ali kod nas nažalost nema te mudrosti - ispričala je Lukićeva.

Napomenula je da je veoma bitno znati da je Magdalena prva Dučićeva ljubav i da se on nije ni oženio iz tog razloga, jer kako je kazala on je bio svjestan tog nekog grijeha koji je učinio prema Magi i toga da je ona ostala neudata čuvajući njegova pisma i misleći na njega do kraja života.

- On nije dao da se o toj ljubavi govori, ali isključivo zato što nije htio da kompromituje Magu. Bijeljina je malo mjesto i danas, a kamoli onda. Izbjegavao je da o tome priča, premda su svi njegovi prijatelji znali za tu ljubav, čak i Šantić. Iz pisama se vidi da je Šantić poslao svoje pjesme Magi, da ih ona vidi. Oni su svi znali za tu ljubav, ali niko nije htio javno da o govori, vjerovatno da im je Dučić zabranio - objasnila je Lukićeva.

Mnogi poštovaoci Dučićevog lika i djela pitaju se zašto je zabranio da se izdaju njegova prva djela, a Lukićeva tvrdi da je to zato što se u tim prvim djelima opisuje ljubav njega i Mage.

- On je pisao ono što se dešavalo i lako bi se moglo utvrditi da je riječ o toj ljubavi sa njom, jer je čak i davao prava imena i prezimena nije ih davao skrivena. Ne mogu da kažem da sto odsto znam da je zato zabranio, ali pretpostavljam da zato nije htio da se ta djela objavljuju - kazala je ona.

U prilog tome govori i činjenica da su Dučića zvali iz Bijeljine da bude počasni građanin ovog grada te da se biblioteci da ime po njemu, a on je to odbio.

- Bježao je. Na neki način je izbjegavao da se bilo čim skrene pažnja na tu ljubav. Kad je došao jednom prilikom u Bijeljinu, postoji podatak koji sam dobila, da je tražio da se sastane s Magom, ali Maga nije htjela, jer je željela da u njegovom sjećanju ostane onakva kakva je bila kad ga je upoznala - rekla je Lukićeva.

Kako je kazala riječ je o dirljivoj ljubavnoj priči, a samu Magu je uporedila sa antičkim heroinama.

- Ona je ostala vjerna toj ljubavi do kraja. To je bila velika mladalačka, obostrana, ljubav. Međutim, kad je on otišao iz Bijeljine po nalogu austrougarskih vlasti i dok je boravio u manastiru Žitomislić, vladale su razne priče. Do njega su dolazile priče da Maga hoće da se uda. Onda sam istražujući pronašla i tragove Dučićeve ljubomore zbog toga. Bijeljinska čaršija je to, neko je do njega proturio priču. A Maga je do kraja života ostala vjerna njemu. To je priča za pravu dramu, da se napiše prava drama - ispričala je Lukićeva.

Naglasila je da bi bilo divno da budu pronađena sredstva i podignuta kuća, jer to ne traži toliko velike finansije.

- Mnogo turista dolazi kod nas i svi bi tu svratili i uz stručno vođenje kustosa pogledali i Dučićeve rukopise i knjige, jer ih je ostavio u Maginoj kući. Nažalost, nisam uspjela da uđem u kuću, već je bio srušen prvi sprat, jer možda se ispod tih ruševina moglo pronaći još njegovih knjiga. Ta kuća bi bila nešto najvrednije za Bijeljince - poručila je Lukićeva.

Bilo bi lijepo skrenuti pažnju na značaj prve bijeljinske pjesnikinje Mage Živanović, ali i prikazati njenu ljubavnu priču sa Jovanom Dučićem. Prema saznanjima Lukićeve, u pomenutoj knjizi je navedeno da su se Dučić i Maga obećali jedno drugom, a to joj on i napominje u jednom pismu: "Ja ti nisam dao prsten, ali sam ti dao nešto što više vrijedi nego komadić zlata, dao sam ti riječ".

Prema pričama starih Magina porodica nije bila za Dučića, smatrali su da jednoj djevojci iz Živanovića treba bolja prilika. Ipak njihov rastanak se desio onog trenutka kada je Dučić zasmetao austrougarskim vlastima. Naime nakon pretresa Dučićevog stana, u maju 1894. pronađene su pjesme "Oj Bosno" i "Otadžbini". Te pjesme, ali i njegov uticaj na mlade u Bijeljini, prouzrokovali su progon Dučića iz Semberije. Da li je iskazani patriotizam bio stvarni uzrok ili je možda neko iz Magine porodice uticao na ova događanja, to možda nikad nećemo saznati.

Ipak, Dučić je još neko vrijeme pisao Magi, dopisivali su se i izvještavao ju je o svojim planovima. Pisao joj je o planovima da se upiše na filozofiju, ali i i tome da će doći u Bijeljinu da uredi stvar sa njenim roditeljima. U svojim pismima je kori što je škrta na riječima, ali iskazuje i ljubomoru zbog sumnji da je drugi prose. Pisao je: "Ali tebe što sam se uželio Mago moja: to nema više." A onda jednog dana Dučićeva pisma su prestala da dolaze.

Magdalena je do smrti čuvala tu prepisku, sahranjena je u bijeljinskom groblju Pučile, a na njenom spomeniku je uklesano: "Ovđe počiva Magdalena Nikolić-Živanović, prvo nadahnuće pjesnika Jove Dučića i sama pjesnik".

Magin vapaj

Svojevrsna pjesnička prepiska je ostala zabilježena i na stranicama književnog časopisa "Bosanska vila" u kojem su objavljivane pjesme Jovana Dučića i Magdalene Živanović.

Maga je pisala:

"Nad grančicom djeno slavuj bolno jeca,

Spustila se noćca tija,

Đe potočić tiho bruji, vjetrić pirka

I grančicu lako nija:

Tu umorna duša moja mira traži

I u čežnji tebe čeka:

Grudi dršću, usne šapću, bono, tijo,

Kad ćeš doći izdaleka...?"

 

 

Dučićev odgovor

 

Dučić joj je odgovarao:

"Tebe tražim dan kad mine

I spusti se veo noći,

Kad zvjezdano nebo sine,

I po tihoj, po samoći,

Mjesec blijedi kad zaplovi

Po pučini neba plava

Tebe tražim, slatko lane

I plamene tvoje oči

I sve dane prosnivane,

Probdivene strasne noći -

I vesele, burne sate

I jad što me sjeća na te..."

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.