Bojan Jokanović, teolog, o novoj knjizi i kulturi govora: Mladi se takmiče ko će više stranih pojmova unijeti u rječnik
BANjALUKA - Imao sam želju da na šaljiv i bukvalan način predstavim zastarjele termine, te izreke iz naroda koje svakodnevno čujemo u razgovoru, ali koje i sami koristimo.
Kazao je to u razgovoru za “Glas Srpske” teolog i profesor vjeronauke Bojan Jokanović govoreći o knjizi “Neće grom u koprive” koja je nedavno objavljena u “Vulkanovom” izdanju. Jokanović je još 2015. godine počeo projekat opismenjavanja “Sizifova borba za pravopis”.
Prepoznatljivim stilom, igrom riječi i humorom u novoj knjizi na interesantan način prikazuje dio kulturnog nasljeđa srpskog naroda.
- “Neće grom u koprive” je deveti samostalni projekat koji sam realizovao u saradnji sa izdavačkom kućom “Vulkan” iz Beograda. Poslije Sizifove pravopisne trilogije, “Sto Sizifovih pravopisnih pravila 1, 2 i 3”, kartica sa jezičkim pitanjima i odgovorima koje prate svaku knjigu, “Ilustrovanog bontona” za najmlađe i “Sizifove azbuke”, crtao sam narodne izreke - ispričao je Jokanović.
Objasnio je da je knjiga “Neće grom u koprive” u stvari zbirka idioma u srpskom jeziku, žargona i narodnih izreka.
- Djelo je zabavnog karaktera. Naš narod voli razbibrigu, tako da će se uz prelistavanje ove knjige zabaviti, ali i sačuvati od zaborava izreke naših starih - dodao je on.
Prema njegovim riječima, svaka ilustracija je zanimljiva na svoj način.
- Tako za nama poznatu izreku “Lupa ko Maksim po diviziji” mnogi misle da je riječ o nekom Maksimu koji lupeta, a zapravo je riječ o mitraljezu. Kod nas se hljeb kuva, a kafa peče. Ova tema je beskrajno nadahnjujuća za jednog karikaturistu i uživao sam skupljajući i crtajući slike za ovu knjigu - kazao je Jokanović.
Govoreći o važnosti očuvanja arhaizama u savremenom dobu, istakao je da se mladi danas takmiče ko će više stranih pojmova, odnosno tuđica uklopiti u svoj rječnik.
- O anglicizmima i da ne govorim. Skraćenice engleskih riječi koriste više nego ikada. Kao, recimo, lol, omg i slične. Svi šerujemo, a ne dijelimo, postavljamo stori, post, koristimo riječi tagovati, hajdovati, skrinšot, notifikacija, fan, folover, kontent i druge. Koristimo riječ edukacija umjesto obrazovanje, a obrazovanje je pored sticanja znanja ujedno i sticanje obraza Božijeg u čovjeku, tako da sama riječ ima i te kako dubok smisao. Imamo izuzetno bogat i predivan jezik - rekao je Jokanović.
Naglasio je da mnogi misle da će korišćenjem velikog broja riječi iz “Vujaklije”, kojima ni sami ne razumiju značenje, odati utisak obrazovane osobe.
Ispričao je da ima još bezbroj ideja za nove knjige, te da trenutno po blagoslovu episkopa zvorničko-tuzlanskog gospodina Fotija završava knjigu “Biblijske priče”.
- Za izdavačku kuću “Sinaj” Eparhije zvorničko-tuzlanske već sam sa prijateljima objavio molitvenik za djecu. Očekujem ove godine sa “Vulkanom” saradnju na knjizi “Zanimanja budućnosti” kroz prizmu satire, ali i nastavak knjige “Neće grom u koprive - Poklonu se u zube ne gleda” - poručio je on.
O jeziku
Jokanović je, ističući značaj jezika, podsjetio da je naš čuveni pjesnik Duško Radović rekao: “Volimo srpski jezik svakog dana pomalo. Srpski jezik nema nikog drugog osim nas”.
- U zavještanju Stefana Nemanje o jeziku je sve rečeno i nemam mnogo toga da dodam. “Čuvajte, čedo moje milo, jezik kao zemlju. Reč se može izgubiti kao grad, kao zemlja, kao duša. A šta je narod izgubi li jezik, zemlju, dušu? - kazao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
