Boban Jevtić, kreativni direktor “Fajerflaj produkcije”: U doba korone i ratova opuštanje uz smijeh i ljubav nije naodmet

Ilijana Božić
Boban Jevtić, kreativni direktor “Fajerflaj produkcije”: U doba korone i ratova opuštanje uz smijeh i ljubav nije naodmet

Otvaranje Centra za razvoj i unapređivanje kinematografije RS je, pre svega, važno za Republiku Srpsku, jer je konačno dospjela na filmsku mapu Evrope. Ogromni su benefiti i za struku, koja će najzad dobiti “svoju” instituciju koja će joj pomoći u razvoju i napredovanju.

Rekao je to u razgovoru za “Glas Srpske” scenarista i kreativni direktor “Fajerflaj produkcije” Boban Jevtić govoreći o razvoju kinematografije u Srpskoj.

- Takođe, to je važna vest za region jer se već decenijama finansiranje audio-vizuelnih dela ostvaruje preko koprodukcija. Pored očiglednih koristi, koprodukcije omogućavaju i razmenu ideja, edukaciju, povezivanje na profesionalnom i kreativnom planu. Dakle, ovo je važna vest na više nivoa - dodao je on.

GLAS: Nedavno ste vodili scenarističke radionice u pomenutom centru u Banjaluci. Mislite li da je RS plodno tlo za razvoj kinematografije? Kakav ste utisak stekli na radionicama o zainteresovanosti ljudi generalno?

JEVTIĆ: Držao sam trodnevnu scenarističku radionicu o pisanju televizijskih serija i bio sam zaista više nego prijatno iznenađen kako interesovanjem ljudi, tako i kvalitetom ideja. Naravno, treba vremena da se uhvati korak sa okruženjem, ali najvažnije je da postoji želja i interesovanje.

GLAS: Iz Vašeg dugogodišnjeg iskustva u svijetu filma, na šta bi trebalo da se fokusira kinematografija u Srpskoj?

JEVTIĆ: Centar, koji će, bez sumnje, biti važan, ako ne ključan zamajac u razvoju kinematografije, po meni, bi pre svega trebalo da se fokusira na izgradnju infrastrukture i ulaženja u produkcijske i konkursne ritmove. To će pokrenuti kako industriju, tako i kreativce. Mislim da je, što se toga tiče, direktorka Anja Ilić prava osoba za postavljanje centra na zdrave osnove. Ima entuzijazma, iz industrije je, i zna šta struka očekuje od nje. Što se tiče tema i ideja, nema tu mnogo tajni, najbolje su lokalne priče sa univerzalnom tematikom. Naravno, određene kinematografije sklonije su određenim formama ili tehnikama, tako da danas, recimo, Srbija vodi u televizijskim serijama, Hrvatska u tretmanu kratkog filma, Slovenija u animaciji. Vremenom, pokazaće se gde će tu projekti iz RS naći mesto.

GLAS: Da li je u planu saradnja “Fajerflaj produkcije” sa Centrom za razvoj i unapređivanje kinematografije RS i, ako jeste, o čemu je riječ?

JEVTIĆ: “Fajerflaj produkcija” se bavi isključivo proizvodnjom televizijskih serija, a za sada ne znamo da li će ih centar podržavati. U svakom slučaju, mislim da je najbolje da se prvo angažuju lokalni talenti, što bi se reklo “sa terena”, a njih ima. A što se tiče saradnje, saradnja se u ovom poslu vrlo lako i organski uspostavlja.

GLAS: Aktuelna je serija “Blok 27” za koju ste pisali scenario zajedno sa još nekoliko scenarista. Koliko je bilo izazovno stvarati seriju koja će zainteresovati tinejdžere?

JEVTIĆ: “Blok 27” predstavlja kako tematski, tako i formalno pomak u našim produkcijama. To je serija sa tinejdžerima, ali ne nužno samo za njih. Duboko je uronjena u svakodnevicu života u novobeogradskim blokovima, a opet ima horor i fantastične elemente. Na sreću, publika je sad mnogo spremnija za ovakve eksperimente, što gledanost serije i pokazuje. Meni je proces rada bio jako interesantan, puno sam naučio o tome kako tinejdžeri danas funkcionišu, šta ih okupira i na šta su fokusirani, ali “moja” epizoda je u epohi, dešava se 1968. godine i za junake ima odrasle ljude. Na sreću.

GLAS: Serija je bazirana na socijalnom problemu. U kojoj mjeri je “Blok 27” slika stvarnosti?

JEVTIĆ: Trudili smo se, a tu treba odati veliko priznanje i rediteljima, da atmosfera bude što autentičnija, da se oseti ta specifična svakodnevica. Ukoliko je atmosfera realističnija, utoliko ti horor elementi imaju više efekata. Dakle, “Blok 27” je stvaran, samo što ne postoji.

GLAS: Ovo je prva srpska tinejdž horor serija, koji žanrovi nedostaju srpskoj kinematografiji, čemu bi bilo dobro posvetiti pažnju u narednom periodu?

JEVTIĆ: Voleo bih da imamo više romantičnih komedija. Mislim da u ovom trenutku sa svim što nam se dešava, korona, ratovi, opuštanje uz smeh i ljubav nije naodmet. Isto tako ne treba se plašiti ni tema iz nedavne ili čak recentne istorije, jedna od uloga umetnosti je upravo i to da stvori diskusiju, da pokrene pitanja.

GLAS: “Fajerflaj produkcija” planira snimanje serije “Besnilo” po romanu Borislava Pekića. Tema je u ovo doba i te­ kako aktuelna, možete li nam reći nešto više o ovom projektu, kako je zamišljen i dokle se stiglo sa realizacijom?

JEVTIĆ: Napisana je prva verzija scenarija i sada smo u procesu osmišljavanja i “pakovanja” projekta. Želeli bismo da on bude internacionalan. To je dug i izazovan proces, ali smo odlučni da ga ostvarimo na pravi način, pre svega iz ogromnog pijeteta kojeg osećamo za samog Pekića, ali i prema svim, brojnim obožavaocima ovog dela.

GLAS: Koliko je za scenaristu izazovno raditi na adaptaciji književnih djela?

JEVTIĆ: Veoma. Odgovoran je prema imenu i slavi pisca, ali i prema čitaocima knjige. Treba da prenese esenciju iz jednog medija u drugi, što je nekad jako teško, a da pri tome ne naruši duh i smisao književnog dela. Lično, ja to volim, ali znam i scenariste koji se klone takvih zadataka.

“Crna svadba”

GLAS: Zbog čega je, po Vama, “Crna svadba” stekla ogromnu popularnost kod publike? Šta će nam donijeti nastavak koji publika željno iščekuje?

JEVTIĆ: “Crna svadba” je, čini mi se, prva od domaćih serija unela nešto što je izrazito lokalni motiv, a to je vlaška magija, i stavila ga u kontekst horor i kriminalističkog žanra. To je očigledno bila uspešna formula i toplo je preporučujem svima. U nastavku će s jedne strane biti upravo to, nastavak priče koju ste pratili, ali otvaranje i jednog potpuno novog poglavlja i nove misterije. Sada smo baš u procesu pisanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana