Bećković: Kosovo je najskuplja srpska riječ i tu nema revizije

Srna
Bećković: Kosovo je najskuplja srpska riječ i tu nema revizije

BEOGRAD - Akademik Matija Bećković izjavio je da je Kosovo kao najskuplja riječ u srpskom jeziku to mjesto zauzelo prije šest vijekova i da je to rečeno i riješeno jednom zauvijek.

“I tu nema nikakve revizije”, rekao je Bećković, koji je danas napunio osamdeset godina.

Na pitanje da li ima namjeru da i u budućnosti istrajava u stavu da je Kosovo najskuplja srpska riječ, Bećković je rekao da se veliki dio njegovog života 29. novembar čestitao Republici, a da se od nedavno čestita njemu.

“A to je dan Svetog apostola Mateja. A Svetog apostola Mateja prekrio je onaj vodopad u Jajcu. Ta država koja je u Jajcu stvorena, niz taj vodopad se i obrušila i nestala. Tako da smo se ujedinili sa verom da smo jedno, razjedinili sa uverenjem da nemamo ništa zajedničko i da nam niko nije dalje od onih sa kojima smo bili zbratimljeni”, rekao je Bećković za”Sputnjik”.

Na pitanje da li ga veseli što, osim maternjeg, govori i “crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatski jezik” ili smatra da je to davno savladao i imenovao knjigom “Kuku i lele”, odnosno da li je dobar taj prevod, Bećković je rekao da je “svaki naš čovek u naše vreme postao poliglota”.

“Govori po nekoliko jezika, a za svaki tvrdi da je autohton i jedini. Jedna žena sudski tumač u Beču je imala vizit-kartu sa poređanim svim tim jezicima i pokazivala mi je tu kartu i pričala je kako se u sudu ne mogu čudom načuditi da ona zna sve te jezike, a da je to, u stvari, sve jedan jezik i da se neki narod sa sobom tako duhovito šali. A što se prevoda tiče, to je prvi put da nešto dobija u prevodu, a gubi u originalu”, rekao je Bećković.

On je poručio da je jezik naša najvrednija ustanova i u njoj imamo više nego igdje drugo.

“Ponavljao sam više puta da nemamo ni u jednom arhivu, ni u jednoj biblioteci, ni u jednom muzeju, ono što imamo - u jeziku. I da je na našem, srpskom jeziku, stvoreno toliko besmrtnih dela koja su ovenčana najvećim nagradama i priznanjima. A taj jezik je rađao svoje pesnike. I to ih je rađao u svim vremenima, u najtežim vremenima”, rekao je Bećković.

Prema njegovim riječima, ono što je najvrednije stvoreno je u najtežim vremenima - u petovjekovnom ropstvu.

“Ali i dan danas se u najtežim uslovima i tamnicama stvara ono najvrednije što imamo. Da spomenemo Petera Handkea, koji je dobio Nobelovu nagradu, a smatraju ga najvećim majstorom i najrafiniranijim sinom nemačkog jezika. To je bio i razlog da bude ovenčan, a da sve drugo biva nevažno i sporedno”, rekao je Bećković.

On je dodao da su dok je bila u Sarajevu tamošnji funkcioneri urgirali kod švedske princeze da ona pozove na odgovornost Nobelov komitet /zbog Handkea/.

“Oni su nju zamenili sa Đurom Pucarom i mislili da ona stalno može da poziva na odgovornost Nobelov komitet i da ih smenjuje ili postavlja i da im naređuje koga da nagrađuju”, zaključio je Bećković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana