Bašta sljezove boje još živi
Beograd - Naučni skup posvećen Branku Ćopiću biće održan u oktobru u njegovom rodnom mjestu Hašani čime će početi i izgradnja spomen-područja pod nazivom "Bašta sljezove boje".
Riječ je o skupu koji će povodom 100. godišnjice rođenja i 30 godina od Ćopićeve smrti organizovati opština Krupa na Uni i fondacija "Bašta sljezove boje".
Donatorska večera na kojoj će biti predstavljen projekat čija bi realizacija trajala oko 10 godina, a pomaže ga i Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) sa akademikom Matijom Bećkovićem na čelu najavljena je za 30. jun u beogradskom Centru "Sava".
Predsjednik Odbora za obilježavanje stogodišnjice Ćopićevog rođenja Zlata Đerić juče je na konferenciji za novinare u Beogradu rekla da je ideja bila da veliki pisac ne ostane zaboravljen. Cilj je da Hašani, kraj u kojem je veliki književnik našao svoje najbolje ideje i likove i koji je njegovu poetiku i etiku učinio svevremenskom, nastave da žive.
- Spomen-park će se prostirati na 36 hektara, a sadržaće autentične objekte iz Ćopićeve pripovedačke literature. Takođe, planirani su i prateći objekti koji bi omogućili realizovanje kulturnih sadržaja - kazala je Đerićeva.
Načelnik opštine Krupa na Uni Gojko Kličković najavio je da će centralna manifestacija biti naučni skup 3, 4, i 5. oktobra u Hašanima na kojem će poštovaoci i poznavaoci Ćopićevog lika i djela održati predavanja i prisjetiti se njegovog života. Predviđen je i obilazak Hašana i mjesta koje će postati spomen-park.
Kličković je rekao da se nada da će projekat biti završen u narednoj deceniji i da će pod jednu kapu okupiti sve manifestacije, institucije i pojedince koji se bave djelom ovog velikana književnosti.
Književnik Mladen Gvero ocijenio je da je Ćopić ostao neiščitan i dodao da se nada da će ovaj projekat pomoći njegovom novom čitanju. Ćopićev prijatelj i glumac Tomo Kuruzović prisjetio se anegdota vezanih za ovog pisca, ali i za književnike Ivu Andrića i Miroslava Krležu.
Tiraži
Jedan od najpopularnijih srpskih i jugoslovenskih pisaca Branko Ćopić okončao je život prije tri decenije, 26. marta 1984. godine, skočivši sa mosta u Beogradu. Rođen je u Hašanima kod Bosanske Krupe 1. januara 1915. godine. Autor je izuzetne popularnosti, neobično plodan, sa nevjerovatnim tiražima za naše prilike. Djela su mu prevedena i objavljena na više od 30 jezika širom svijeta. Od 1968. godine bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
