Anja Ilić: Rast kreativne industrije otvara nova radna mjesta

Kazala je to u razgovoru za “Glas Srpske” Anja Ilić v.d. direktora Centra za razvoj i unapređivanje kinematografije RS, koja je i glumica u Narodnom pozorištu RS, govoreći o planovima i radu ove institucije u narednom periodu.

- Mnogo zanimanja je uključeno u filmsku industriju, naročito u fazu produkcije i snimanja. Pored kostimografa, scenografa i šminkera, koji su trenutno u Srpskoj deficitarna zanimanja, tu su zanati i zanimanja koji čine cijelu infrastrukturu i stvaraju sistem u kojem djeluje filmska industrija. Tako da bi ovo trebalo ozbiljno da shvate svi i da se uključe u cijelu priču - dodala je ona.

GLAS: Centar za razvoj i unapređenje kinematografije RS osnovan je prošle godine. Šta je od početka do sada urađeno?

ILIĆ: Mnogo toga je urađeno za godinu dana. Osnovana je institucija, završen je administrativni dio u vezi sa formiranjem statuta, sistematizacije radnih mjesta i podzakonskih akata. Uporedo se radilo i na donošenju novog zakona o audio-vizuelnim djelatnostima, koji bi dao instituciji veću autonomiju i otvorio mogućnosti u skladu sa današnjim tendencijama i razvojem audio-vizuelnih djelatnosti u Evropi i svijetu. Važno je da odmah na početku stvorimo dobar temelj. Uvezali smo se sa filmskim centrima iz Srbije, Crne Gore, Slovenije i Hrvatske. U kontaktu sam sa direktorima tih centara i oni su nam podrška, drago im je što je osnovan još jedan filmski fond u komšiluku, jer je to prilika za koprodukcije i saradnju.

GLAS: Novi Zakon o audio-vizuelnoj umjetnosti bi trebalo da stupi na snagu kroz mjesec dana. Šta on konkretno donosi?

ILIĆ: Kada zakon stupi na snagu, Centar će početi da raspisuje konkurse za dugometražne i kratkometražne igrane forme, ali i dokumentarne. Budući da je riječ i o audio-vizuelnom centru, radićemo na razvijanju serija, animiranih filmova te video-igara. To su naši planovi u budućnosti. Važno je da postoji godišnje izdvajanje za kinematografiju iz budžeta RS. Stvara se dobra klima, kada je u pitanju razvoj filmske industrije i audio-vizuelnih djelatnosti kod nas. Takođe, novi zakon će omogućiti da se tržište omasovi, da ljudi dobiju mogućnost da apliciraju na konkurse, kako pravna tako i fizička lica. Kako sad stvari stoje, u centru ne bismo imali mnogo korisnika, to bi se svelo na dvoje ili troje, a mi želimo da bude napravljen kvantitet jer iz kvantiteta postoji veća šansa da se dobije kvalitet.

GLAS: Šta je naredni korak?

ILIĆ: Sljedeći korak je formiranje konkursa. Ovim putem želim da pozovem filmske radnike da se udružuju u esnafaska udruženja. Neka slijede primjer Udruženja animatora “Dares”, koji su nedavno osnovani. S njima smo već imali sastanke na kojima su oni jasno istakli šta su im planovi i ciljevi te na koji način misle da razvijaju svoj put animacije. Došli su sa konkretnim prijedlozima što se tiče konkursa i edukacije. Bilo bi sjajno da njihov primjer slijede i drugi, jer ćemo tako brže realizovati ciljeve koji su nam svima u interesu.

GLAS: Na koji način će centar doprinijeti studentima Akademije umjetnosti ?

ILIĆ: Imaćemo konkurse za studentske filmove završne, četvrte godine Akademije umjetnosti. Do sada studenti nisu imali nikakvu finansijsku pomoć za snimanje svojih filmova. Otvaranjem centra i konkursa namijenjenih njima, stvara se mogućnost da dobiju namjenska sredstva za snimanje. Time će njihovi filmovi dobiti viši produkcijski nivo i biće konkurentniji na festivalima na međunarodnoj sceni. Centar će im biti odlična priprema i osnova za sve ono što ih čeka kao profesionalce na kreativnom i umjetničkom putu. Imamo divne, talentovane mlade ljude koji osvajaju nagrade na priznatim festivalima, a o tome se ne zna. Treba da poradimo na tome, jer kulturni radnici i umjetnici su najbolji ambasadori jedne zemlje.

GLAS: Nedavno su u centru održane radionice za filmske radnike. Kako su protekle i da li su u planu slične aktivnosti u narednom periodu?

ILIĆ: Bilo je divno i dinamično. Vidjeli smo da vlada veliko interesovanje za taj vid edukacije, tako da planiramo slične aktivnosti. Bili smo pozitivno iznenađeni, jer nismo očekivali toliku zainteresovanost. Predavači su mi rekli da bi u Srbiji teško okupili toliki broj ljudi koji bi pratili edukaciju ovog tipa. Akademija umjetnosti postoji 25 godina i svake godine izađe određeni broj filmskih radnika koji do sada nisu imali priliku da se ostvare, zato što nisu imali podršku institucije. Centar im je velika podrška i vjetar u leđa, jer neće lutati. Imaće vrata na koja će zakucati onog trenutka kad izađu sa akademije. Moći će odmah da se zaposle, da se kreativno izraze i da se edukuju. Otvoriće se bezbroj mogućnosti i nadam se da će filmski radnici što prije uvidjeti benefite onog što im centar nudi i da će krenuti u realizaciju svojih ideja i ciljeva.

GLAS: Da li je u planu snimanje novog filma u Srpskoj i o kakvoj tematici će biti riječi?

ILIĆ: Razgovara se o tome. Prvi konkurs će biti otvoren za razvoj scenarija sa nacionalnom tematikom, a i na bilo koju drugu temu. Tako ćemo vidjeti šta struku zanima i u kojem pravcu žele da se kreće kinematografija kod nas. Baza za dobar film je dobar scenario. Odatle kreću projekti i sufinansiranje. Javnost i državne strukture su zainteresovane za snimanje igrane forme sa nacionalnom tematikom. Mi ovdje imamo mnogo priča koje bismo mogli da ekranizujemo, ali ipak je do struke, vidjećemo šta će nam ponuditi.

GLAS: Poznata je informacija da Srpska planira da u skladu sa novim zakonom svake godine izdvoji dva miliona KM za domaću kinematografiju. Postoji li još načina za punjenje budžeta centra mimo državnih ulaganja ?

ILIĆ: Postoje različiti načini finansiranja, ali trenutno je sigurno samo to da će država izdvajati novac te da će taj procenat biti ugrađen u zakon. To je tih dva miliona KM koji će biti ugrađeni u zakon, a biće i jasno definisano iz kojih izvora će se taj procenat izdvajati za kinematografiju. To je nešto što nijedna država u regionu nema na taj način definisano. Srbija, na primjer, dugo pokušava da ima takav vid finansiranja ugrađen u zakon. Oni imaju prihode od TV servisa i kablovskih operatera, striming platformi i slično. Mi, trenutno, nismo naišli na razumijevanje tih izvora. Srećom Vlada RS je pokazala ogromno razumijevanje i ugradila taj procenat u zakon, tako da imamo čvrst izvor budžetiranja kinematografije, što je veoma važno, jer nećemo biti prepušteni sami sebi i razmišljanju da li će ili neće biti sredstava. To nam mnogo znači, jer ako nemamo siguran izvor finansiranja, ne možemo planirati ozbiljne projekte. Evropskom filmu je potrebno od tri do pet godina da se realizuje i neophodna je velika suma novca. Tako da ovim sigurnim budžetom mi postajemo relevantni i poželjni za saradnju.

GLAS: Koliko novca je potrebno da bude snimljen dugometražni film u Evropi?

ILIĆ: Potrebno je 500.000 evra za niskobudžetni film i taj broj je minimum. Centri uglavnom, a to je i naš plan, sufinansiraju proizvodnju filmova i daju maksimalno do 60 odsto sredstava od ukupnog budžeta jednog filma. Ostala sredstva producenti moraju da traže iz drugih izvora. Najčešće se okreću producentima iz drugih zemalja koji apliciraju za ostatak novca na svoje fondove i tako se stvaraju koprodukcije u kojima više zemalja učestvuje u stvaranju jednog filmskog projekta.

Kvalitet

GLAS: Kakvi su nam filmovi potrebni po Vašem mišljenju?

ILIĆ: Potrebni su nam kvalitetni filmovi. Kako kada je riječ o pitanju produkcije, tako i na kreativnom i umjetničkom nivou. Sve teme su manje više ispričane, sve je stvar ugla iz kojeg se posmatraju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.