Anja Ilić, direktorica AVCRS, za “Glas”: Film o stradanju Srba u Drakuliću od nacionalnog značaja
Pokazalo se, kroz ove tri godine, da je višestruko značajno osnivanje Audio-vizuelnog centra Republike Srpske, kako za iskusne stvaraoce tako i za mlade ljude, studente završne godine na Akademiji umjetnosti u Banjaluci čije filmove, takođe, podržavamo na konkursima.
Kazala je to za “Glas Srpske” direktorica Audio-vizuelnog centra RS Anja Ilić, govoreći o značaju ove ustanove te o radu i planovima AVCRS povodom tri godine postojanja ove institucije.
- Otkako postoji AVCRS svi stvaraoci imaju profesionalnu podršku, vrijeme i novac da mogu adekvatno svoj projekat da razvijaju, da traže koproducente, da ti projekti izgledaju reprezentativno, relevantno i da ih prijavljuju na festivale.
Tačnije da autori ostvaraju svoje pune potencijale kroz svoj rad i projekat, a finansirano od strane Republike Srpske - dodala je ona.
GLAS: Recite nam šta je kroz ove tri godine ostvario Audio-vizuelni centar RS?
ILIĆ: Važno je napomenuti da se uporedo sa osnivanjem centra donosio Zakon o audio-vizuelnim djelatnostima koji je i stupio na snagu u ljeto 2022. godine. Do tada centar praktično nije mogao ništa da radi, nije imao javna ovlaštenja, sva nadležnost je bila na Ministarstvu prosvjete i kulture RS. Zato se, između ostalog, zakon donosio da bi se ta javna ovlaštenja sa Ministarstva prosvjete i kulture RS prebacila na centar, kako bi on u stvari mogao da raspisuje konkurse i da radi u punom kapacitetu te da ostvari svoju misiju da unapređuje i razvija audio-vizuelno stvaralaštvo u Republici Srpskoj. Rezultati govore da imamo vrlo učinkovit sistem konkursnih procedura.
Obezbijeđeno je kontinuirano finansiranje od strane Vlade Republike Srpske, a iz budžeta Republike Srpske. Novac se uplaćuje korisnicima na račun i oni zahvaljujući tome mogu da ulaze u razvoj i proizvodnju svojih projekata. Važno je dodati i to da je Vlada donijela uredbu o podsticaju za domaće i strane producente koji planiraju da snimaju na tlu Republike Srpske i o povratu 30 odsto uloženih sredstava. Mapirali smo više od 100 filmskih lokacija, koje mogu biti interesantne stranim produkcijama i nastavićemo raditi na tome. Relevantne informacije o lokacijama i pratećoj infrastrukturi, producentskim kućama i našim filmskim stvaraocima objedinjujemo u kontinuitetu na digitalnoj platformi njnjnj.filminsrpska.com
GLAS: S kakvim izazovima ste se susretali sve ovo vrijeme?
ILIĆ: Susretali smo se u prvoj godini sa malim odzivom na konkurse zbog čega smo preduzeli niz aktivnosti da omogućimo iskusnim stvaraocima, ali i debitantima da mogu konkurisati, ali i da im pomognemo da svoju ideju u radu sa iskusnim scenaristima razrade i pretoče u kvalitetan scenario kako bi mogli konkurisati. Naša angažovanost i upornost dala je rezultat i sada već bilježimo veliku izlaznost na konkursima, a broj producentskih kuća koje su naši korisnici, u odnosu na početak, je utrostručen što me veoma raduje.
GLAS: Kakvi projekti su dolazili na konkurse? Jeste li zadovoljni kvalitetom svega što je pristiglo?
ILIĆ: Zadovoljna sam. Najveći odziv je na konkursu za razvoj scenarija za fizička lica. Mi imamo mnogo konkursa, 27 ih je bilo prošle godine. Uglavnom su to konkursi za razvoj scenarija, ali isto tako i za produkciju. Do sada je podržano preko 65 projekata, znači podijeljeni su grantovi pravnim licima, producenskim kućama za proizvodnju te za razvoj studentskih završnih filmova. Polako se stvari slažu i zahuktavaju. Imali smo premijeru filma “Za danas toliko” Marka Đorđevića, koji je od strane kritike odlično ocijenjen i već je počeo da se prikazuje u bioskopima. U ovoj godini imaćemo dva projekta dugog dokumentarnog filma u proizvodnji, dva kratka animirana filma i jedan kratki igrani film. Bilo je nekoliko projekata manjinskih koprodukcija sa Češkom i Srbijom za koje očekujemo premijere ove godine. To je “Budi bog s nama” Slobodana Šijana, zatim “Djeca Kozare” Lordana Zafranovića te “Izolacija” i “Hurikan” kratki animirani film koji je prošao na ANESI, najvećem svjetskom festivalu animiranog filma. Tu je i film “Herkul” producenta Nikole Đakovića i Marka Dukića.
Svaka sljedeća godina biće sve produktivnija i biće veća vidljivost centra, samo je potrebno strpljenje.
GLAS: Spomenuli ste koprodukciju sa Srbijom i Češkom, jesu li u planu još neke koprodukcije?
ILIĆ: Jeste, te koprodukcije koje su podržane od ovog centra su uglavnom multilateralne, gdje veliki broj zemalja učestvuje na projektu, po šest ili sedam, te smatramo da će samim tim i distribucija u tim zemljama omogućiti vidljivost AVCRS na tim projektima. Što se tiče međunarodne saradnje, mislim da za sada veoma dobro stojimo.
GLAS: Na osnovu čega birate teme koje će biti obrađivane i šta je aktuelno na tom polju?
ILIĆ: Objavili smo kalendar konkursa te će prvi konkurs biti baš na rođendan AVCRS, odnosno danas. Riječ je o konkursu za razvoj dugometražnog dokumentarnog filma i konkursu za razvoj filma na nacionalnu temu stradanja srpskog naroda u Drakuliću. To je trenutno u fokusu. Očekujemo najmanje tri prijave na tom konkursu, jer su podržana tri scenarija na prethodnom konkursu za razvoj scenarija na tu temu. Nadamo se da će svi autori pronaći odgovarajuće partnere i da će izaći na ovaj konkurs, s obzirom da smo podržali tri, tri najmanje i očekujemo. Nadamo se da bi se nakon toga moglo ući u proizvodnju filma, isto se nadamo da će doći projekat vrijedan podrške i da će ući u proizvodnju negdje krajem 2025. i 2026. godine. Svakako to je film od nacionalnog značaja i bio bi prvi veliki film koji bi bio podržan i finansiran sredstvima Republike Srpske. Mi ulažemo sve svoje resurse i kapacitete da podržimo autore da iznjedre što bolje i što kvalitetnije projekte.
GLAS: Dakle, u fokusu je nacionalna tematika?
ILIĆ: Tako je, to je trenutno u fokusu. U maju planiramo da otvorimo i konkurs za proizvodnju dugog igranog filma, bez obzira na temu i žanr. Dakle, objavljen je kalendar konkursa tako da svi zainteresovani koji planiraju da izađu na konkurse mogu da vide kad se koji konkurs otvara i šta je potrebno od dokumentacije.
GLAS: Kakvo je stanje na polju serija, možemo li očekivati nešto interesantno što bi se radilo ovdje, kod nas ?
ILIĆ: Mi za sada podržavamo do faze razvoja, još uvijek ne podržavamo proizvodnju. Prosto cilj nam je da se struka razvija, da se razvijaju projekti i nadamo se onda da će uz našu podršku, kroz razvoj stvaraoci uspjeti obezbijediti sredstva za proizvodnju, da će pronaći televizijske emitere i internet operatere koji trenutno imaju najveći interes od emitovanja igranog televizijskog sadržaja. Tako da mi smo podržali mnogo projekata i u fazi razvoja scenarija i u fazi razvoja projekata televizijskih serija. Neke od njih su “Otuđenje” Aleksandra Zahorodnog, zatim “Naši dani” Željka Stjepanovića.
GLAS: Audio-vizuelni centar RS organizovao je i školu filma za mlade. Nastavljate li i dalje u tom smjeru?
ILIĆ: Nama je svakako cilj da razvijamo mladu publiku, mlade filmske stvaraoce, da se zainteresuju za ovu vrstu umjetnosti.
Tako da ćemo i ove godine pokrenuti ljetnu školu filma, s tim da ćemo pokušati uključiti djecu iz cijele Republike Srpske, da dođu u Banjaluku, da provedu ovdje neko vrijeme te da ih pokušamo zainteresovati i da im demistifikujemo tu profesiju. Da djeca vide na koji način se proizvodi film, kako izgleda put od ideje do premijere te da vide koliko je to uzbudljivo i zanimljivo, ali i da uvide da li je to nešto što bi moglo biti njihovo opredjeljenje u budućem periodu.
GLAS: Kakvi su planovi centra u narednom periodu?
ILIĆ: U planu je da april bude mjesec obilježavanja rođendana AVCRS i u planu je da svaki vikend napravimo neku vrstu radionice iz neke oblasti. Trudićemo se da dovedemo relevantne, iskusne predavače koji imaju iza sebe audio-vizuelna djela koja su prepoznatljiva. Snimaće se pet filmova i jedva čekam prve klape, a očekuju nas premijere četiri filma.
Onda planiramo i tu ljetnu školu filma. Podržaćemo i filmske festivale u Srpskoj, biće još mnogo toga do kraja godine.
Festivali
GLAS: Hoće li AVCRS podržati filmske festivale?
ILIĆ: Podržali smo za ovu godinu tri filmska festivala. To je “Prvi kadar” koji se održava u Istočnom Sarajevu. On je na našoj konačnoj rang-listi i dobio je najviše sredstava.
Pokazalo se prošle godine da je riječ o veoma dobrom festivalu.
Podržaćemo i Festival evropskog i mediteranskog filma u Trebinju, a pojavio se i novi, mladi festival, “Animacikl”.
Riječ je o festivalu animiranog filma koji će biti održan u maju u Banjaluci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.