Ana Panić, kustos izložbe Nikad im bolje nije bilo: Duh Jugoslavije oživio sjećanja i osjećanja

Kustos ove postavke Ana Panić za "Glas Srpske" ispričala je o postavci u čijem je fokusu priča o modernizaciji svakodnevnog života u socijalističkoj Jugoslaviji i prikazuje fenomen svakodnevice, slobodnog vremena i dokolice.

Postavku čini više od 200 predmeta, 400 fotografija i 26 video-klipova, koji na autentičan način svjedoče o životu u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Posjetioci su sve ovo vrijeme uz smijeh, radoznalost, prisjećanje ili nostalgiju razgledali kako se praznovalo, kako je izgledala umjetnička scena ili kako je izgledala dnevna soba, televizor, police, školska torba. Kako su izgledale mašine za veš ili šporet, koji prašak se koristio ili na čemu se slušala muzika u nekadašnjoj Jugoslaviji.

- Veoma sam zadovoljna komentarima posetilaca i stručne javnosti, izložba je jako posećena. Uložila sam mnogo truda i rada i nadala sam se ovakvom rezultatu - kazala je Panićeva.

Ideja vodilja u ovom umjetničkom poduhvatu, koji obuhvata period od 1950. do 1990. godine, bila joj je oživljavanje sjećanja i osjećanja na jedan period.

- Izložbom smo želeli da naglasimo modernizacijski iskorak posle Drugog svetskog rata i pokažemo promene u kvalitetu života koje su se desile u jugoslovenskom socijalističkom društvu - ispričala je mlada kustoskinja.

Svim ljubiteljima umjetnosti ponuđena su dva ulaza na izložbu: Ritam života (period od upisa u jaslice, prijema u pionire i partiju, do odlaska u penziju) i Ritam godine (od Nove godine do Praznika rada, Dana boraca i Dana Republike).

- Publika je podstaknuta da otkrije da li je jugoslovensko društvo bilo potrošačko, kako su Jugosloveni radili, stanovali, kako su provodili slobodno vreme, kako se način odmaranja menjao sa porastom društvenog standarda i u kojim uslovima su se bekstva od svakodnevne stvarnosti odvijala - naglasila je Panićeva.

Podsjetila je da je odavno u muzeološkoj praksi poznato da uloga muzeja nije samo edukativna i da muzeji, iako osnovani sa ciljem da nešto reprezentuju, moraju da se bave i sjećanjima i osjećanjima, da budu mjesta susreta i razmjene, a ne samo da jednosmjerno predstavljaju istorijske činjenice.

- Muzeji nisu neutralni prostori koji nam se obraćaju na institucionalan, autoritativan način. Tako i ova izložba predstavlja svojevrsni nastavak međunarodnog projekta Novi stari muzej, regionalne izložbe "Jugoslavija: od početka do kraja" i kontinuiranog rada na budućoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije, koju ćemo otvoriti 2018. godine na stogodišnjicu Jugoslavije - objasnila je Panićeva.

Želja joj je, kako kaže, da izložbom podstakne bivše Jugoslovene da se zamisle nad potencijalima jugoslovenskog iskustva koje su proživjeli i kako prošlost, kroz već jednom stečene univerzalne vrijednosti, ugraditi u temelje zahtjeva za "normalnu" budućnost (bolje sutra koje je zasnovano na boljem juče).

- Hoćemo da podstaknemo mlade koji nemaju jugoslovensko iskustvo da prepoznaju u socijalističkoj prošlosti univerzalne vrednosti i razviju zreo odnos prema prošlosti i mestu jugoslovenskog/socijalističkog nasleđa u procesu oblikovanja postjugoslovenskih društava - zaključila je ona.

Gostovanje u Banjaluci

- Sa Muzejem savremene umjetnosti Republike Srpske pregovaramo o gostovanju izložbe "Umetnost i vlast: pejzaži iz zbirke Josipa Broza Tita". Za sada nemamo ugovoreno gostovanje ove izložbe, ali smo otvoreni za saradnju. Planirano je da postavka "Nikad im bolje nije bilo" bude postavljena u Sarajevu u Historijskom muzeju BiH - rekla je Panićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.