Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora RS: Princeza Banjaluka književni biser za najmlađe

Ilijana Božić
Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora RS: Princeza Banjaluka književni biser za najmlađe

BANjALUKA - Princeza Banjaluka, glavna junakinja knjige “Priča o princezi Banjaluci” biće oživljena u bajci na radost najmlađih čitalaca, a djelo pripremaju Aleksandra Savić i Milka Mimić Kolundžić.

Naime, ova priča je objavljena prošle godine u izdanju Udruženja lektora Republike Srpske i Udruženja Poljaka Banjaluka. Riječ je o prevodu barokne pjesme, poljskog autora Hjeronima Morština, u kojoj glavna junakinja nosi ime Banjaluka. Ova priča koja govori o ljubavi princeze Banjaluke i neimenovanog princa iz sjevernih krajeva je do prošle godine bila neotkrivena, a onda ju je pronašla Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora RS.

O adaptaciji ove priče u bajku ona je kazala za “Glas Srpske” da je “Priča o princezi Banjaluci” projekat na kojem je dugo rađeno. 

- Kako je vrijeme odmicalo, u pripremu su se uključivali i drugi autori iz Poljske, RS ali i drugih država. Istraživanje je pošlo u raznim pravcima, a u procesu objavljivanja je i naučni rad o poljsko-srpskim vezama i o riječi banjaluka u Poljskoj, koji pripremam sa profesoricom Milicom Semkovom, poznatom istraživačicom slovenskih veza - objasnila je Savićeva.

Naglasila je da sa talentovanom autorkom Milkom Mimić Kolundžić trenutno radi na pripremi pomenute bajke za djecu po motivima priče o princezi Banjaluci.

- Milka je u Crnoj Gori, ali je banjalučkoj publici i te kako poznata. Adaptacija ovakve priče, koja ima elemente narodne i barokne književnosti, prilično je zahtjevna, ali već je prva verzija teksta prevazišla sva moja očekivanja - istakla je Savićeva.

Ona je kazala da im je bila želja da ovako vrijedan istorijski, kulturni i književni motiv zaživi u Banjaluci.

- Stoga smo u bajci istakli one elemente koji priču čine najvrednijom za naše krajeve. Bajka bi trebalo da bude ilustrovana. Pošto smo tek počeli, a poznato je da je neizvjesnost pratilac svakog umjetničkog poduhvata, to je sve što sada smijem reći - rekla je Savićeva.

Dodala je da se njen entuzijazam za stvaranje knjige, a sad i bajke temeljio na činjenici da je jedan grad u BiH bio toliko zanimljiv, inspirativan i egzotičan da je poznati poljski pjesnik odlučio glavnu junakinju nazvati po njemu.

- To je za književnost, istoriju i jezik jednog naroda veoma važno. Potom, mališani imaju priliku da čitaju bajku inspirisanu upravo njihovim okruženjem i gradom, što je samo po sebi književni biser. Ovdje možemo govoriti čak i o turističkom potencijalu jer smještamo jedan istorijski događaj u konkretan grad, rekonstruišemo prošlost dva naroda i nadograđujemo je bajkovitim elementima - ispričala je Savićeva.

Dodala je da će bajka biti namijenjena i prilagođena djeci, ali da eventualno uvrštavanje u školsku lektiru ne zavisi samo od autora.

- Međutim, pošto je ona tako brzo našla put prvo do mene pa do poljske i banjalučke publike, istraživača i umjetnika iz raznih krajeva, to je znak da se radi o vrijednom otkriću i da će, kako to uvijek biva i kako je najljepše, princeza Banjaluka sama krčiti svoj put - navela je ona.

Savićeva je ovu baroknu pjesmu pronašla istražujući o Banjaluci po arhivima i zaboravljenim radovima.

- Tada sam vjerovala da je to opštepoznato djelo i nisam odmah krenula u potragu. Tek kasnije sam shvatila da je u našoj istoriji književnosti taj podatak zanemaren te da je i u Poljskoj malo pisano o tome – navela je.

Kolika je bila zainteresovanost čitalaca za “Priču o princezi Banjaluci” svjedoči i to da su u toku jednog dana razgrabljeni svi primjerci knjige. Kako je kazala Savićeva najbolji pokazatelj važnosti ove priče, u kulturnom i istorijskom smislu, je to što se od završetka projekta priča grana u svim pravcima.

Nova izdanja

Savićeva je istakla da Udruženje lektora RS u narednom periodu, pored pomenute bajke, priprema još jedno izdanje.

- To je zbornik radova o Aleksandru Giljferdingu koji spremamo sa NUBRS i Filološkim fakultetom Univerziteta u Banjaluci. Želja nam je da, pored toga što se bavimo jezičkim i pravopisnim temama, Srpsku smještamo u kontekst slovenskih veza. Naši glavni projekti “Jezikolovac” i “Jatolog” i dalje su aktuelni, a to što smo postali izdavači govori o želji da jezik približimo govornicima s jedne strane i nama bliskim jezicima s druge strane - rekla je ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana