Lingvista Nikolaj Garbovski sa Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov: Riječi često nestaju u prevodu
Banjaluka - Radeći eksperiment o gubljenju riječi u prevodu došli smo do veoma zanimljivih podataka. Komponentna analiza, koja je dobro poznata u lingvistici, pokazala je da manje od pedeset odsto izvornog ostane u prevodu.
Riječi su ovo prof. dr Nikolaja Garbovskog sa Moskovskog državnog univerziteta "Lomonosov", koji je gostovao na Panevropskom univerzitetu "Apeiron" u Banjaluci. Garbovski, koji je profesor na Fakultetu za prevođenje na "Lomonosovu", održao je dva predavanja na "Apeironu", naslovljena kao "Ruska škola prevoda" i "Prevodi u globalnom svijetu".
- A ako zanemarimo semantiku i obratimo pažnju na estetsku stranu koja karakteriše prevođenje poezije i proze, tada je podudarnost još manja. Kod ovog specifičnog prevoda, kada je riječ o umjetnosti, bitno je da utisak na čitaoca bude identičan kao kod onoga ko čita izvorni tekst - primijetio je Garbovski.
Osvrnuo se i na specifičnosti ruske škole prevoda.
- Bitno je istaći da je presudnu ulogu odigrala viševjekovna tradicija i da nije toga bilo, ne bi ova škola imala svoje posebno mjesto ne samo u Rusiji već i u svijetu jer je ova škola primljena među 40 sličnih škola širom planete - kaže Garbovski.
Istakao je da je saradnja sa "Apeironom", koja traje već nekoliko godina, odlična.
- Od prvog dana ta saradnja je bila na naučnom nivou. Prvo je bila održana jedna naučna konferencija, a postepeno smo počeli još kompletnije da sarađujemo, što je podrazumijevalo akademsku oblast, razmjenu studenata. Kod nas su boravili studenti sa "Apeirona". Takođe, naši profesori održali su predavanja u Banjaluci, što predstavlja akademski dio saradnje - rekao je Garbovski.
Podsjetio je da su profesori sa "Apeirona" dolazili na naučne konferencije organizovane u Rusiji, ali i u drugim zemljama.
- "Apeiron" je prvenstveno odlično organizovan, a ne smijemo da zaboravimo ni kakve sve naučne konferencije se održavaju na ovom univerzitetu. Moj utisak je da ovdje predaju iskusni, kvalifikovani naučni i pedagoški kadrovi. A meni je posebno važno što osjećam da su neodvojive dvije oblasti, pedagoška i naučna. Ovo je vrlo ozbiljna institucija sa kojom vrijedi i ubuduće raditi na zajedničkim naučnoistraživačkim projektima - smatra Garbovski.
Slovenski duh
- Uvjeren sam da kada bih se našao sam na ovim prostorima, ne bih bio usamljen, bez obzira na određenu jezičku barijeru. Nije to pitanje samo zajedničkog, bliskog srodnog jezika, nego zajedničkog slovenskog duha - kaže Nikolaj Garbovski.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.