Zbirka priča “Osmeh Kraljevića Marka” Margerit Jursenar objavljena na srpskom: Srpski folklor u francuskoj književnosti

Ilijana Božić
Zbirka priča “Osmeh Kraljevića Marka” Margerit Jursenar objavljena na srpskom: Srpski folklor u francuskoj književnosti

BANjALUKA - Zbirka priča “Osmeh Kraljevića Marka”, jedne od najznačajnijih francuskih književnica Margerit Jursenar, objavljena je na srpskom jeziku u izdanju “Sumatra izdavaštva”.

Kolekcija, čiji je originalni naziv “Orijentalne priče” sadrži deset proznih ostvarenja sa motivima iz narodnih folklora, predanja i legendi, od Balkana preko Indije do Kine i Japana, a čak tri priče inspirisane su srpskom epskom tradicijom. Riječ je o pričama “Osmeh Kraljevića Marka”, “Zidanje Skadra” i “Kraj Kraljevića Marka”.

Kako su saopštili iz “Sumatra izdavaštva” knjigu je na srpski sa francuskog preveo Đorđe Dimitrijević.

- U pomenutim pričama ovozemaljsko se susreće sa natprirodnim i onostranim, a večno sa trenutnim. Čitaoci u delu “Orijentalne priče” susreću Vang-Foa koji je “voleo samo slike stvari, a ne i same stvari, te mu ništa na svetu nije izgledalo dostojno nabavke”, te najpoznatijeg japanskog ljubavnika Žen-Šija, ali i našeg Kraljevića Marka koji lumpuje po Kotoru i, naravno, upada u nevolje. Upoznaju i nimfe, te sukob starog i novog hrišćanstva sa starim mitološkim svetom i još mnogo drugih istočnjačkih legendi - saopštili su iz “Sumatra izdavaštva”.

Kako su naveli polazne tačke priča Margerit Jursenar su taoističke bajke, srpska epska poezija, hinduska i grčka mitologija. Riječ je o pričama sa Istoka koje su zapravo čaranje, mađije, bajanje i tiho tkanje.

Margerit Jursenar Marka Kraljevića opisuje kao hrabrog i izdržljivog čovjeka, ali i kao sebičnog i i okrutnog junaka koji nema nikakvih ideala. U srpskoj narodnoj poeziji Marko Kraljević je super junak koji se bori za pravoslavlje protiv Turaka. Zaštitnik je siromašnih i bespomoćnih. Narodna poezija kaže da je Marko Kraljević odlučio da umre kad se pojavilo vatreno oružje, jer je od tada svaka kukavica mogla ubiti junaka izdaleka. Međutim, njegova smrt je u narodu opjevana tako da on samo spava i čeka da se vrati kad opet bude potreban narodu, što je tipični motiv legendi i mitova. Čitaoce u pomenutoj knjizi očekuje prikaz francuske književnice, a posebno je zanimljivo čitati kako je ona prikazala srpskog junaka.

Pored priča o Marku Kraljeviću Margerit Jursenar u svoju knjigu je uvrstila i jednu od najljepših i najtužnijih pjesama u srpskoj narodnoj epici “Zidanje Skadra”. Grim je prevodeći ovu pjesmu na njemački jezik zapisao da je riječ o jednoj od najdirljivijih pjesama svih naroda i svih vremena.

O autorki

Margerit Jursenar je svjetsku slavu doživjela istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti. Bila je jedna od najvećih francuskih i svjetskih književnica. Posebno je poznata po romanima “Hadrijanovi memoari” iz 1951. godine i “Crna mena” iz 1968. Bila je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju nauka, čime je prekinula 345 godina dugu tradiciju da u Akademiju budu birani samo muškarci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana