Veliki povratak liku i djelu Branka Ćopića

Aleksandra Madžar
Veliki povratak liku i djelu Branka Ćopića

Banjaluka - Branko Ćopić bio je, bez obzira na svoju vrijednost, zapostavljen i potrebno ga je dovesti na nivo velikana kao što su Petar Kočić, Ivo Andrić i Jovan Dučić, jer to sigurno zaslužuje.

Rekao je na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 100 godina od rođenja književne gromade Branka Ćopića predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović u Narodnom pozorištu Republike Srpske.

- Ćopić je uzvisio rodni Grmeč do neslućenih visina i ostavio trajan dokument o svom zavičaju bolje nego bilo koji udžbenik istorije - poručio je Kuzmanović i istakao da se u skoro svim njegovim djelima afirmiše humor, koji postaje filozofija života.

Govoreći nadahnuto o Ćopiću, Kuzmanović je naglasio da ovaj pisac nije čovjek koji piše o dalekim svjetovima, već o svojoj Krajini i Krajišnicima i svom narodu i to na izuzetan način.

Objasnio je da je organizovanje ovakve svečanosti obaveza Akademije nauka i umjetnosti RS, te da je Ćopić veliki pisac i patriota, ali da je i prije 30 i više godina bio zapostavljen, jer ga je tadašnja ideologija, zbog njegovih kritičkih eseja, stavila po strani.

- Međutim, krivi smo i mi, jer se nismo sjetili da Branko pripada savremenom svijetu i svima nama. Zato smo u Akademiji na široka vrata vratili Ćopića u škole, kulturne institucije, što će biti jedan novi početak odnosa prema njemu i njegovom djelu - rekao je Kuzmanović.

Akademija je, kako je rekao, pokrenula inicijativu da se Ćopićevi rodni Hašani pretvore u mjesto okupljanja učenika, studenata i umjetnika, da bi osjetili mjesto u kojem je pisac živio i o kojem je stvarao djela.

I akademik Rajko Petrov Nogo ukazao je na potrebu ozbiljnog vraćanja Ćopića u školske čitanke i lektiru, pozorište i kritiku.

- Što se tiče Srbije i Crne Gore, Ćopića su kao najtiražnijeg i najboljeg pisca izbacili iz lektire i ne mogu da mislim ništa drugo nego da su to savršeno svjesno uradili u ovom sistemu, u kojem se sve češće čuje da se mora promijeniti svijest i identitet - rekao je Petrov Nogo.

Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da će Zavod za udžbenike iz Beograda objaviti pet tomova Ćopićevih djela i da je predgovor za njih napisao Ranko Popović iz Banjaluke.

- Bilo bi dobro da je ta stvar malo zaraznija i kada bi to počelo da postiđuje i druge izdavače, pa da najtiražnijeg pisca vrate i na njegovo djelo usmjere čitalačku pažnju, a ne da zaboravljaju najbolje i guraju trećerazredne pisce - rekao je Petrov Nogo.

Branko Ćopić je, kako je kazao Petrov Nogo, imao nekolicinu dostojnih nasljednika, od kojih je jedan i Đuro Damjanović.

Odmah poslije svečane akademije, u Galeriji Akademije nauka i umjetnosti RS, u prisustvu mnogobrojnih posjetilaca otvorena je i značajna izložba "Vitez tužnog lika", u okviru koje je predstavljena foto-dokumentacija, arhivska građa i najstarija izdanja knjiga ovog pisca, čiji je autor akademik Milivoje Unković.

Ova izložba svojevrstan je omaž Ćopiću i na njoj je zastupljen skoro svaki dio njegovog života.

- Na osnovu ove postavke može se definisati sve što o piscu treba da zna i osnovac i akademik - naglasio je Unković.

Prisutnima je objasnio da je na neki način pokušao grafički da zadovolji estetski nivo, ali i da provuče malu kritičku nit i djelić njegovog duha prenese u sadašnji trenutak.

Postavku je, pred velikim brojem uglednih ličnosti iz javnog i kulturnog života Republike Srpske, ali i poštovalaca Ćopićevog lika i djela, otvorio akademik Ljubomir Zuković i istakao da je Ćopićeva životna i stvaralačka staza bila duga i da je na njoj bilo i "žuči i meda".

- Unković je pratio njegovu stazu. Ovo će biti jedan od neposrednijih susreta sa životom Branka Ćopića - rekao je Zuković.

Kako je bilo najavljeno, članovi ANURS-a juče je trebalo da posjete Ćopićeve Hašane i odaju priznanje velikanu srpske i jugoslovenske književnosti, a tom prilikom trebalo je i da se sastanu sa predstavnicima opštine Krupa na Uni i upoznaju sa projektom "Bašta sljezove boje".

ANRS je pripremio i zbornik radova posvećenih Ćopićevom književnom stvaralaštvu, koji bi uskoro trebalo da se pojavi pred kulturnom javnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana