“Semper idem” Đorđa Lebovića najčitaniji memoari u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS
BANjALUKA - U ljudskoj prirodi je znatiželja, ljudi vole da zavire u tuđe živote i vide kakvo je tuđe iskustvo. U odnosu na sve druge žanrove, memoari ili dnevnici su najintimniji i najbolje prikazuju kako svijet izgleda iz tuđe perspektive.
Kazala je to u razgovoru za “Glas Srpske” bibliotekarka u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske Lana Šaula govoreći o popularnosti memoara, kao književnog žanra, kod čitalaca.
Objasnila je da, ukoliko je riječ o memoarima važnih istorijskih ličnosti, djelo ima veću korist i vrijednost za nauku.
- Memoari mogu biti inspirativni, mnogi autori su prošli trnovit put i iz problema izašli jači, te nerijetko odigrali važnu ulogu u nekom istorijskom trenutku. Najzad, djela iz ovog žanra uče saosjećanju, jer imamo priliku da se saživimo sa autorima i sagledamo u cjelosti šta ih je formiralo kao ličnosti i kako je tekao njihov životni put - ispričala je Šaula.
Kako je kazala u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS ubjedljivo najčitaniji su memoari “Semper idem” Đorđa Lebovića.
- Tu su i memoari “Voli me više od svega na svijetu” Mire Furlan, “Dnevnik jednog nomada” Bekima Sejranovića, te “Dnevnik druge zime” Srđana Valjarevića - rekla je Šaula.
Dodala je da su jednako čitani i “Posljednje predavanje” Rendi Pauš, “Arhipelag Gulag” Aleksandra Solženjicina, “Brodolom civilizacija” Amina Malufa, te “Moj otac Fjodor Dostojevski” Ljubov Dostojevskaje. U stopu ih prate i “Dnevnik ratnog hirurga” Miodraga Lazića i “Ja sam Malala” Malale Jusufzai.
Primjetno je da se u posljednje vrijeme sve više objavljuju dnevnici poznatih ličnosti, a Šaula je istakla da upravo dnevnici/memoari poznatih ličnosti mogu biti dragocjeni, te nije loše što se objavljuju češće nego ranije.
- Međutim, kao što sve ima svoje lice i naličje jer ako se o životu poznatih ličnosti piše samo radi zarade, onda to gubi umjetničku vrijednost. To možemo lako prepoznati, jer se u tim djelima primijeti nedostatak stila, cilja se isključivo na ljudsku radoznalost, te se cijeli sadržaj knjige svodi na pikanterije i tračeve. Ne treba zaboraviti da djela ovog žanra pripadaju književnosti i da pored faktografije treba da sadrže elemente koji opravdavaju njihovu literarnu vrijednost - naglasila je ona.
Šaula nam je ispričala da je u NUB RS primjetno da starije čitaoce za nijansu više zanima ovaj žanr, a posebno kada je riječ o većini pomenutih najčitanijih naslova.
Poseban sto
Šaula je, govoreći o čitanosti u NUB RS, kazala da se u ovoj biblioteci ipak najviše traže romani, ali da postoji određeni broj korisnika koji se radije okreću policama sa memoarima i dnevnicima poznatih ličnosti iz sadašnjosti, ali još češće iz prošlosti.
- Zbog toga smo uveli praksu da na poseban sto izdvajamo knjige koje nisu romani, pripovijetke ili poezija, na tom stolu se nađu i memoari/dnevnici, kako bismo olakšali čitaocima potragu za zanimljivim naslovima i skrenuli im pažnju na nove naslove kada dođu - kazala je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
