Rosić: Sremac bi nam se i danas smejao

Aleksandra Madžar
Rosić: Sremac bi nam se i danas smejao

Beograd - Kritičari posmatraju Stevana Sremca kao tradicionalistu i konzervativca, kojem su stara dobra vremena iznad trenutnih društvenih vrednosti. Da je on danas među nama, sigurno bi pisao toplo i sa visine, koja ne vređa nijednu ljudsku manu, nego joj se tek osmehuje.

Rekla je ovo za “Glas Srpske” književnik Jelena Rosić, dobitnik nagrade “Stevan Sremac” za knjigu priča “Dan kad je Miz Lili postala ono što je oduvek bila” u izdanju “Arhipelaga”.

 - Ovako lepu i značajnu nagradu mogu samo da vidim kao podsticaj za dalji rad. Puno mi znači što mi je žiri ukazao poverenje. Sve te lepe reči nesumnjivo su velika motivacija da novu zbirku priča, na kojoj trenutno radim, uspešnije privedem kraju - kazala je Rosićeva.

Književnik Jelena Rosić, koja je profesor engleskog jezika i književnosti, objavila je i knjigu “Dalilin prsten” i, bez obzira na činjenicu da u Americi živi već petnaest godina, istakla je da ne bi željela da piše na engleskom jeziku.

 - Priče u knjizi “Dan kada je Miz Lili postala ono što je oduvek bila” su međusobno povezane, ali to i ne moraju da budu. Čitaocima nudim slobodu: da li će se i koliko angažovati oko priča koje govore o imigrantima, koji su, u različitim periodima, odlučili da se upute na put koji će im zauvek izmeniti život - kazala je Rosićeva.

Naglasila je da junaci iz njenih priča do kraja otkrivaju da je prostranstvo mogućnosti o kojem su maštali tek kamerna scena, u kojoj beskrajno plavi krug, o kojem je Miloš Crnjanski jednom pisao, i te kako ima svoje konture, unutar kojih ni zvijezda nije više toliko sjajna.

Kako je rekla, trudi se da prati srpsku književnu scenu.

- Vrlo sam zainteresovana da saznam koje su to nove knjige koje se objavljuju u Srbiji, ali i u ostalim delovima bivše Jugoslavije. Nažalost, čini mi se da upravo Srbija danas nudi malo dobrih pisaca. Naravno, dogodi se da bude objavljena poneka dobra knjiga, ali sve ukupno, mislim da ne postoji puno književnika na koje čitalac može da se osloni - smatra Rosićeva.

Kazala je da roman Aleksandra Gatalice “Veliki rat”, za koji je odbio NIN-ovu nagradu, još nije bila u prilici da pročita.

- U američkim knjižarama nije uvek lako doći do traženih naslova srpskih pisaca i zato ću morati da sačekam do leta, kada neko od poznanika bude išao za Srbiju. Ovako kompleksnom delu u svakom slučaju treba ukazati posebno poštovanje i posvetiti mu vreme za čitanje - kazala je Rosićeva.

Granice

- Svi smo mi tokom života, bez obzira na to da li smo prešli granicu svoje zemlje ili ne, u jednom trenutku učinili korak ka nečemu što zamišljamo da nam je cilj. Međutim, ubrzo potom shvatimo da to nije ništa drugo nego tek početak, na koji, može biti, uopšte nismo spremni - rekla je Rosićeva.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana