Roman u izdanju “Imprimatura”: Ljubav i sloboda na ulicama Pariza

Kultni buntovnički roman i klasik francuske književnosti šezdesetih, “Astragal” vodi čitaoca u svijet ženskog zatvora, prostitucije, sitnog kriminala i života na marginama Pariza.

- Bježeći iz zatvora da bi se domogla slobode, devetnaestogodišnja Ana lomi kost skočnog zgloba - astragalus. Međutim uspijeva da se domogne najbližeg puta, gdje je sreće Žilijen, i sam sitni lopov, koji joj pomaže da se sakrije i oporavi. Zaljubljuju se jedno u drugo i čine sve što je u njihovoj moći da bi ostali na slobodi. Anin život ispunjavaju sjećanja na zatvorske dane, strah od ponovnog zatvaranja i trenuci malih radosti, a stalno prisutni osjećaj iščekivanja tjera je da se zapita ima li razlike u životu na slobodi i u zatvoru, piše u najavi izdavača.

Očaravajuće i bezvremensko svjedočanstvo mladalačke pobune, ali i pravi mali ljubavni roman u kojem se ukrštaju jezik ulice, vrtoglavost ponovo dosegnute slobode i naglašena osjećajnost, “Astragal” je odmah po objavljivanju stekao status kultnog djela, a svoju autorku gotovo preko noći učinio slavnom.

Među fanovima francuske književnice nalazi se i slavna pjesnikinja i muzičarka Peti Smit, koja piše da je djelo Sarazenove otkrila slučajno u Grinič Vilidžu i kupila za 99 centi, a potom postala posvećeni poštovalac.

- Ženski Žene? Ona je svoja. Ima jedinstven, prefinjen, poetsko-detektivski izravan stil. Ova poetična pronicljivost, vješta i pročišćena - kola njenim narativom poput uske rijeke koja se lomi preko kamenja; tamna vena koja puca i ponovo se spaja. Albertina, sitna svetica neprilagođenih pisac - piše Smitova.

Posljednjih godina Smitova je pomogla da Sarazenova i “Astragal” dobiju pažnju koju zaslužuju, a njena osjetljiva posvećenost knjizi podsjetnik je na mladalačku radost otkrivanja pisca, pjevača ili umjetnika za kojeg osjećate da gleda direktno u vašu dušu i govori samo tebi. Mladoj Amerikanki riječi mrtve Francuskinje pomogle su da podstakne njenu vlastitu umjetnost.

- Možda je pogrešno govoriti o sebi dok pišem o drugome, ali zaista se pitam da li bih postala takva kakva jesam bez nje. Da li bih se nosila sa istim razmetljivošću ili se suočila sa nevoljama sa takvom ženstvenom odlučnošću bez Albertine kao mog vodiča? Da li bi moje mlade pjesme imale tako grizljiv jezik bez “Astragala” kao mog vodiča? - napisala je Smitova.

Esej Peti Smit i usijana proza Albertine Sarazen učinili su “Astragal” uspomenom na deceniju koja je istovremeno bila gruba, radikalna i puna potencijala, ali i svjedočanstvom dvaju zapanjujućih života, od čega je jedan stvaran, drugi izmišljen, ali oba potpuno izvanredna.

Roman je doživio dvije filmske adaptacije, jednu 1968 (režija Gi Kazaril), a drugu 2015. godine (režija Brižit Sju), koje su dodatno ojačale njegov kultni status. Izdanje “Imprimatura” dolazi u mekom povezu sa esejom Peti Smit (u prevodu Marije Pejić) na 199 stranica.

Autorka

Albertina Sarazen rođena je u Alžiru 1937, da bi ubrzo bila napuštena bez ikakvih informacija o biološkim roditeljima.

Jedan bračni par usvojio ju je kada je imala četiri godine, ali nakon što ju je član porodice silovao kada joj je bilo svega deset godina i poslije jednog pokušaja bijega, usvojitelji je šalju u popravni dom, odakle je Albertina, u vrijeme polaganja završnog ispita, pobjegla u Pariz i skliznula u svijet kriminala i prostitucije. Kada joj je bilo osamnaest, osuđena je na sedam godina zbog oružane pljačke, ali 1957. bježi iz zatvora i upoznaje Žilijena Sarazena, s kojim se kasnije vjenčala. Romanima “Astragal” i “Kobila” postigla je veliki uspjeh. Godine 1967. umire pri neuspjelom hirurškom zahvatu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.