Pištalo: Srpski pisci na latinici neće se više voditi kao "hrvatska literatura"

"Ispravljena je višegodišnja neverovatna birokratska nepravda. Ubuduće knjige savremenih pisaca i klasika, štampane na latinici, neće se voditi kao hrvatska literatura, već će to biti građa srpskih autora", rekao je Pištalo povodom obilježavanja 190 godina Narodne biblioteke Srbije.

Govoreći o radu ove biblioteke u "godinama kovida", Pištalo je izdvojio početak radova na izgradnji novog depoa, završetak digitalizacije "Miroslavljevog jevanđelja", osavremenjavanje CIP službe, rad na virtuelnoj biblioteci srpskih rukopisa. On je istakao da se ispravlja trauma i istorijska nepravda početkom obnove srušene biblioteke na Kosančićevom vencu tokom Drugog svjetskog rata, gdje će biti memorijalni kompleks, prenijeli su beogradski mediji.

"Na Kosančiću je izgorelo pola miliona knjiga koje su odražavale iskustvo na prostoru od Venecije do Konstantinopolja, na više jezika", rekao je Pištalo. Nestalo je oko 1.500 rukopisnih knjiga od 12. do 17. vijeka, stare štampane knjige, vrijedne biblioteke, kompletna periodika.

"Dobrim delom je uništeno nacionalno sećanje. U podrumu bi se videli rimski temelji Beograda, ispred zgrade bi gorela večita vatra. Ne bismo samo obnovili zgradu već bismo u njoj permanentno obnavljali našu kulturu", rekao je Pištalo. Uručenjem nacionalne nagrade iz oblasti bibliotekarstva "Janko Šafarik" koja je pripala Bebi Stanković juče je proslavljeno 190 godina postojanja Narodne biblioteke Srbije.

Narodna biblioteka Srbije je osnovana je 1832. godine u knjižari Gligorija Vozarovića. Inicijalni fond činili su pokloni Vozarevića i drugih srpskih kulturnih poslenika. Za dan osnivanja uzima se 28. februar 1832. godine kada je Dimitrije Davidović poslao pismo knezu Milošu o uređenju biblioteke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.