Nenad Malešević, umjetnik, za “Glas Srpske” o svojoj knjizi: Amerika između norme i odluke
Boravak u Njujorku je samo jedan od aspekata bavljenja temom Amerika. Najjači utisak, ako taj utisak svedemo na mjeru nečeg što me je iznenadilo, tiče se čula ukusa i mirisa.
Rekao je to u razgovoru za “Glas Srpske” umjetnik Nenad Malešević govoreći o knjizi “Amerika”, koja će publici biti predstavljena večeras od 19 časova u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske. Knjiga je nastala kroz umjetnikovo lično iskustvo tokom boravka u Americi, koji je bio sastavni dio rada u okviru umjetničkih doktorskih studija na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Ovo djelo je posebno izdanje MSURS.
- Putovanje u Ameriku je i svojevrsna provjera nekih pretpostavki o Amerikancima. Kao da sam naštimao kameru za snimanje jednog grupnog portreta, a onda i sam stao u sliku, sa svima - dodao je on.
GLAS: U opisu Vašeg rada navedeno je da Vam je motiv bila skulptura nadomak Njujorka (na Ostrvu slobode) poznata kao Kip slobode. Kako ste Vi doživjeli taj čuveni kip, šta je to u njemu što Vas je motivisalo na ovaj rad?
MALEŠEVIĆ: Zapravo sam prije odlaska u Njujork radio na seriji od 1.000 crteža čiji je motiv bio Kip slobode. Upućenost na Ameriku i njene metafore za mene nije bez egzistencijalne drame. Postupak crtanja je bio lišen izvjesnosti i blizak ekspresionizmu (iako Kip slobode od umjetnosti nije ni dalje ni bliže od, na primjer, pakovanja supe). Uzmimo u obzir da u Kafkinom romanu “Nestala osoba” (koji je preveden i pod naslovom “Amerika”) Kip slobode ne drži luču nego mač.
GLAS: Šta je osnovno što knjiga “Amerika” prenosi čitaocima, u čemu se ogleda njen značaj i važnost za našu kulturno-umjetničku scenu?
MALEŠEVIĆ: Radovi (tekstualni i slikovni) koji se odnose na Ameriku su otvori na opni nekog mnoštvenog i teško izrecivog straha. Provesti vrijeme u Americi može se bilo na dokovima Njujorka ili bilo gdje drugo, jer Amerika nije ime jednog te istog mjesta, već ime opskurnih mijena djelokruga prava. Biti u Americi znači biti između norme i odluke. Tu je (u nespokoju) zalog jednakosti među Amerikancima. Amerika je iskustvo satkano od bojazni različitog intenziteta, dok su radovi na temu Amerike ono što ostaje od bujice kobnih misli. Prihvatao sam se citata i parafraza i slikovitih izraza, tj. figurativnog govora: svega kao linija multižanrovske proze i u prilog kritici naučnog fetišizma. A ako sam nešto tačno rekao (o Americi) - to nije bilo eksplanativnim metajezikom koliko pojedinim sintagmama. Ova knjiga je jedan od ulaza u Ameriku.
GLAS: Kakvi su Vam planovi na polju umjetnosti u narednom periodu?
MALEŠEVIĆ: Moja umjetnost (ako mogu tako da kažem) upućuje na necjelishodnost dalekosežnih planova i na kreaciju u kontekstu iznuđenih rješenja. Radiću ono što bude nužno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
