Nenad Grujičić - Poezija je svjetlost maternjeg jezika

Alekdandra Madžar
Nenad Grujičić - Poezija je svjetlost maternjeg jezika

U Srbiji neki antologičari ne vide ukupnu mapu srpskog pjesničkog jezika. Često takve antologije srpske poezije obuhvataju samo pjesnike iz Srbije.

Postoji jedna novija antologija u tri toma koja obuhvata isti period kao i moja, a u kojoj se nalaze samo dva prekodrinska srpska pjesnika. Ili, pak, “zlatna” antologija koja obuhvata stotinu godina srpske poezije, a nema nijednog pjesnika iz ijekavskog prekodrinskog miljea. To je nedopustivo.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” književnik i direktor “Brankovog kola” Nenad Grujičić, koji je priredio “Antologiju srpske poezije (1847-2000)”.

Prvi put u jednoj ozbiljnoj antologiji srpske poezije, koja obuhvata vijek i po razvoja, našlo se čak dvadeset šest srpskih pjesnika iz BiH i Republike Srpske.

- Nisam više mogao podnositi i gledati takvu nepravdu i sljepoću da nema pjesnika iz Srpske u antologijama srpske poezije. Ravnopravno tretiram ekavsko i ijekavsko krilo srpskog pjesničkog jezika. Prekodrinski srpski pjesnici zaslužuju punu pažnju i primat. Eto, na primjer, oni redovno nastupaju na “Brankovom kolu”, a mnogi su dobitnici naših nagrada “Stražilovo” i “Pečat varoši sremskokarlovačke”. “Brankovo kolo” je objavilo dvadeset knjiga mlađih pjesnika iz Republike Srpske - kaže Grujičić.

Priređivač nove “Antologije” i sam je zastupljen u raznim antologijama kroz decenije rada. Ali u ovu novu nije uvrstio nijednu svoju pjesmu.

- Smatrao sam to mjerom mjere. Nema potrebe da još i svoje pjesme uvrštavam u antologiju čiji predgovor i pogovor (napomene) lično potpisujem. Po frekventnosti pojedinih mojih zastupljenih pjesama u raznim antologijama, mogao sam lako da odredim koliko pjesama i koje pjesme da uđu u najnoviju antologiju. Ali, kao što nikad nisam kao pjesnik nastupio na “Brankovom kolu”, na čijem sam čelu, iz sličnog principa sam postupio i povodom sopstvene antologije. Sa šaljivije tačke gledano, tako mi je lakše da objasnim i umirim kolege pjesnike koji se nisu našli u mojoj antologiji - kazao je Grujičić.

Ističe da ova kapitalna antologija govori o snazi pjesničke riječi kroz vrijeme, ali i da pokazuje kako srpska književnost ima darovite pjesnike.

- Poezija je civilizacijski duhovni supstrat jednog naroda, dokaz o nepropadljivosti naših života i smisla svijeta. Kao relativno mali narod i jezik, nemamo pravo da improvizujemo svoj odnos prema vrhunskoj poeziji. Ona je najupečatljivija i najvjerodostojnija svjetlost u maternjem jeziku. Upravo pojedinci, koji (i sami po sebi) predstavljaju institucije, nemaju pravo da vještački sublimišu raskošno bogatstvo srpske poezije kroz vijekove, kao što im ne pripada da zanemaruju i sklanjaju u stranu talentovane pjesnike koji su sudbinski propjevali u maternjem jeziku - smatra Grujičić.

Specifičnost “Antologije” koju je Grujičić priredio ogleda se i u činjenici da se prvi put u antologiji srpske poezije našlo trideset pet pjesnikinja, ali i nekoliko kantautora i rokenrol pjesnika.

- I jedno i drugo smatram prirodnim i nužnim oblikom sazrijevanja stručne svijesti o srpskoj poeziji. Bila mi je data rijetka prilika, i ja je nisam htio propustiti. Nedopustivo je da pjesnikinje budu tretirane kao zona sekundarnih književnih stvaralaca. Zaista postoje, i tu nema nikakve dileme, desetine izvrsnih pjesnikinja u srpskom jeziku toga intervala. A što se tiče ovog drugog iznenađenja, o kojem mnogi pričaju, smatrao sam da je “ojužilo” u našoj stvarnosti i da napokon treba da postupimo kao druge, relativno veće kulture, koje su već etablirale svoje rokenrol pjesnike i kantautore u očigledne književne vrijednosti - naglašava Grujičić.

Stvaralački zamah

- “Antologiju” sam sačinio lakokrilo i radosno, u čistom zamahu stvaralačkog erosa. Znao sam tačno šta hoću. Nisam osjećao rudarski napor u istraživanju i sklapanju antologije. Sve mi je bilo pri ruci. A najbolji odgovor na neke postojeće antologije jeste princip - antologija na antologiju! Sve drugo su usputne packe i komentari. Otuda, potrebno je studiozno i nadahnuto prići ovakvom poslu, sačiniti antologijski projekat koji će biti pandan prethodnima, u kreativnoj želji da budu nadmašeni. Sve mi je bilo naklonjeno u izradi ove antologije, koja nije bila ničim ograničena - kaže Nenad Grujičić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana